Đakićevi saborci ogorčeni: Hapse časnog komandanta, a na slobodi ubice 496 brčanskih civila

Koordinacija boračkih udruženja Armije RBiH Brčko Distrikt oštro je reagirala zbog hapšenja komandanta Mensura Đakića, kojeg Tužilaštvo tereti da je počinio zločin protiv srpskih zarobljenika u selu Bukvik (općina Brčko) 1992. godine, piše bh. novinska agencija Patria.

Koordinacija Boračkih udruženja smatra da je cilj Tužilaštva da se zauzmu sudski i tužilački kapaciteti i procesuiraju navodni zločini iz legitimnih vojnih akcija, a da se ne procesuiraju ubistva 496 civila koji su u gradu odvođeni iz kuća i ubijani uz mnogobrojna silovanja u logorima Luka, DTV Partizan, SUP  i drugi kao i rušenja mostova na Savi i Brčanskih džamija.

Đakić je pod istragom Tužiteljstva BiH i osumnjičen je da je za vrijeme srpske agresije na BiH, kao zapovjednik 1. bataljona 108. brigade HVO Brčko, postupao protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih lica i ratnih zarobljenika.

On se tereti da u svojstvu zapovjednika 1. bataljona 108. brigade HVO-a Bosanska Posavina, prilikom napada na području sela Bukvik, 15. septembra 1992. godine, nije spriječio pripadnika 4. čete 1. bataljona, da izvrši ubijstvo tri zarobljene ranjene osobe srpske nacionalnosti, Radić Živana, Purić Vlajku i Veselinović Savu, a nakon što je vojnik kojem je zapovjedao počinio ubistvo, propustio da kazni počinitelja, te da je dana 14. septembra 1992. godine u svojstvu zapovjednika bataljona 108  brigade HVO-a lično ubio ratnog zarobljenika srpske nacionalnosti Janka Maričića.

Iz Koordinacije Boračkih udruženja Armije BiH ošto su reagirali na ovakve navode iz Tužilaštva objašnjavajući da su prije početke vojne akcije u Bukviku civilne vlasti smještene u G. Rahiću uporno i u više navrata pokušavale dogovoriti sa tadašnjim vlastima u Bukviku način korištenja putne komunikacije za Tuzlu koja bi bila korištena isključivo za transport teških ranjenika i druge humanitarne svrhe.

Zbog odbijanja i neodgovornosti srpskih predstavnika, do takvog dogovora nije došlo. Jedino šta je preostalo, podsjećaju iz Koordinacije, bila je vojna akcija na pomenutu teritoriju usmjerena prema vojnim ciljevima VRS u kojoj je bilo 524 vojnika sa dugim cijevima, 2 minobacača i Pat.

- U toj akciji je poginulo pet pripadnika naše brigade i dvojica teško ranjenih te zamjenik komandata prvog bataljona – podsjećaju iz Koordinacije.

- U toku trajanja vojne akcije na legitimne vojne mete a u skladu sa Ženevskim konvencijama u kojima je moguća kolateralna šteta nad civilima u razmjeni vatre došlo je do minimalnog broja žrtava bez ubijanja civila i zarobljenih vojnika i drugih radnji koje se kose sa pomenutim konvencijama prvenstveno zahvaljajući ustrojenosti i disciplini naših vojnika i profesionalnosti komandnog kadra kao i personalno komandanta Mensura Đakića.

Prilikom izvođenja akcija sve zatečene osobe su evakuisane iz ratne zone nakon čega su razmjenjene – objašnjavaju Đakićevi bivši saborci.

Iz Koordinacije očekuju od Suda da donese odluku o puštanju na slobodu komandanta Mensura Đakića i omogućiti mu da se brani sa slobode, piše Patria.