Šta piše u izvještaju Evropske komisije o napretku BiH

Evropska komisija zaključila je da je BiH ponovo na reformskom putu, te da je počela rješavati preostale prioritete na putu pristupanja EU, što je pokazala kroz usvajanje Reformske agende u julu, navodi se u izvještaju Evropske komisija o napretku država kandidata i potencijalnih kandidata predstavljen danas u Briselu pred Vanjskopolitičkim odborom Evropskog parlamenta, piše bh. novinska agencija Patria.

Ključni nalazi Izvještaja za Bosnu i Hercegovinu za 2015. godinu

Izvještaj o Bosni i Hercegovini je dio paketa proširenja za 2015. godinu kojeg je danas usvojila Europska komisija. Prema nalazima Komisije, Bosna i Hercegovina se vratila na reformski put i započela s rješavanjem preostalih prioriteta na putu pristupanja Europskoj uniji kao što je pokazalo i usvajanje Reformske agende u julu. Za dalji napredak zemlje na europskom putu, potrebno je ostvariti smisleni napredak u provedbi Reformske agende kao jedan od uslova da bi Europska unija razmatrala zahtjev Bosne i Hercegovine za članstvo. Politički konsenzus o europskoj budućnosti zemlje izražen u Zajedničkoj izjavi iz februara ove godine treba dalje pretočiti u usvajanje i harmoniziranu primjenu potrebnih reformi u cijeloj zemlji. Također, da bi se zemlja mogla konkretno pozabaviti narednim koracima na svom putu europskih integracija potrebno je jačanje javne uprave, unaprjeđenje saradnje na svim razinama i uspostavljanje učinkovitog mehanizma koordinacije po pitanjima koja se tiču Europske unije. Od domaćih vlasti se očekuju rezultati po ključnim preostalim prioritetima u pravosuđu u skladu s preporukama Strukturiranog dijaloga o pravosuđu. Od Bosne i Hercegovine se dalje očekuje pozitivno ispunjavanje uslova u provedbi Sporazuma o stabilizaciju i pridruživanju, uključujući i prilagodbu nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.

Politički kriteriji

Prema ocjeni, Opći izbori održani u oktobru 2014. godine su provedeni učinkovito i regularno, u jednom konkurentskom okruženju. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je započela s radom i usvajanjem zakonodavstva prema planu. Međutim, tek treba unaprijediti saradnju zakonodavnih tijela na razini države, entiteta i Brčko distrikta. Institucije Bosne i Hercegovine su ostvarile određeni napredak u rješavanju otvorenih reformskih prioriteta, posebno s usvajanjem Reformske agende i započinjanjem aktivnosti na njenoj provedbi. Međutim, potrebno je uspostaviti bližu saradnju i koordinaciju između svih razina vlasti. Ustavom je uspostavljeno složeno institucionalno uređenje koje je i dalje neučinkovito i podliježe različitim tumačenjima. Također, Ustav je i dalje u suprotnosti s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, kao što je navedeno u odluci u predmetu Sejdić-Finci. Zemlja je u ranoj fazi provedbe reforme javne uprave.

Bosna i Hercegovina ima odrađen jedan dio priprema kada je riječ o konsolidiranju funkcionalnog pravosudnog sistema. Nakon usvajanja Strategije za reformu sektora pravosuđa za period 2014. do 2018. godine, potrebno je pokrenuti sve aktivnosti vezane za njenu provedbu, uključujući i mjere za unaprjeđenje nezavisnosti i učinkovitosti pravosuđa. Što se tiče borbe protiv korupcije, premda je ostvarena određena razina pripreme, pravni i institucionalni okvir je i dalje nedovoljno snažan i adekvatan, dok se vezana politička predanost i usvojena strategija tek treba materijalizirati u konkretne rezultate. Što se tiče borbe protiv organiziranog kriminala, tek je potrebno dodatno unaprijediti koordinaciju i saradnju između svih institucija u cijeloj zemlji. Ljudska prava i zaštita manjina su tek u ranim fazama razvoja u Bosni i Hercegovini. Potrebna su značajna unaprjeđenja pravnog i institucionalnog okvira za poštivanje ljudskih prava pored učinkovite provedbe usvojenih propisa, posebno u pogledu aspekata borbe protiv diskriminacije. Zajednice lezbijki, gej muškaraca, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba su i dalje izložene prijetnjama i napadima. Poduzeti su određeni koraci u smislu upisa i stambenog zbrinjavanja romske manjine, ali su aktivnosti u oblasti zdravstva, obrazovanja i zapošljavanja bile ograničene. Pogoršali su se uslovi za ostvarivanje slobode izražavanja.

Ekonomski kriteriji

Bosna i Hercegovina je u ranim fazama razvoja funkcionalne tržišne ekonomije, premda je postignut određeni napredak. Međutim, teški uslovi na tržištu rada i dalje su nepromijenjeni uz povećanje neravnoteže vanjskog bilansa i deficita javnih finansija, bez pristupa međunarodnom tržištu kapitala i sa slabom kvalitetom javnih finansija. Značajno prisustvo države u privredi i kontinuirane i značajne slabosti poslovnog okruženja, unatoč određenim nastojanjima, i dalje negativno utječu na razvoj privatnog sektora i slabe potencijale za rast privrede. Stopa nezaposlenosti je visoka, posebno među mladima. Postignut je širi konsenzus o hitnim i prijeko potrebnim strukturnim ekonomskim reformama iz Reformske agende [koji se također odražava u specifičnim preporukama Vijeća za Bosnu i Hercegovinu]. Vlasti trebaju pokazati snažno reformsko opredjeljenje kroz dalje unaprjeđenje koordinacije politika i provedbu strukturnih mjera kod ekonomskog upravljanja. Bosna i Hercegovina je u ranim fazama dostizanja  kapaciteta da se nosi s konkurentskim pritiscima i tržišnim snagama unutar Unije. Zemlja treba obratiti posebnu pažnju razvoju pristupa koji je više strateški po svojoj prirodi u rješavanju manjkavosti sistema obuke i obrazovanja, uz pojednostavljenje složenih procedura, te izradu transportne strategije, kao i strategije u energetskom sektoru.

Zakonodavstvo Europske unije

Bosna i Hercegovina je u ranim fazama u vezi s cjelokupnim usklađivanjem s pravnom stečevinom Europske unije. Urađena je dobra priprema u oblastima intelektualnog, industrijskog i trgovačkog vlasništva, pored umjerenog stepena pripremljenosti zemlje u oblasti carina i poreza. Tu je i određeni stepen pripreme koji se tiče javnih nabavki i unutrašnjeg tržišta. Iako je zemlja tek u ranim fazama u oblasti prometa, usvajanje Prometne politike u julu predstavlja pozitivan korak naprijed ka ostvarivanju koristi u zemlji iz Agende za povezivanje. Međutim, u većini oblasti politika su potrebni značajni napori kako bi se zemlja dalje uskladila s pravnom stečevinom EU-a, uključujući finansijsku kontrolu, kao i statistike gdje su potrebni značajni koraci za rješavanje postojećih prioriteta. U tom smislu, potrebno je okončati aktivnosti na obradi rezultata Popisa iz 2013. godine i objaviti rezultate. Također su potrebni dalji kontinuirani napori posebno u oblastima konkurentnosti, industrije i MSP-a, poljoprivrede, okoliša i klimatskih promjena, energije, informacijskog društva i medija, kao i pravde, sloboda i sigurnosti.

Ključni datumi

1999. godina: Europska unija predložila novi proces stabilizacije i pridruživanja za zemlje jugoistočne Europe,

juni 2000. godine: Prema Europskom vijeću, sve zemlje u procesu stabilizacije i pridruživanja su potencijalni kandidati za članstvo u EU,

juni 2003. godine: Sastanak u Solunu; potvrđena perspektiva Europske unije za Zapadni Balkan,

juni 2008. godine: Potpisivanje SSP-a i Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima,

decembar 2010. godine: Bezvizni režim za područje Šengena za građane Bosne i Hercegovine,

juni 2011. godine: Pokretanje Strukturiranog dijaloga o pravosuđu s ciljem daljeg konsolidiranja pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini,

septembar 2011. godine: Jačanje uloge EU u Bosni i Hercegovini nakon razdvajanja mandata specijalnog predstavnika Europske unije iz Ureda visokog predstavnika,

juni 2012. godine: Pokretanje Dijaloga na visokoj razini o procesu pristupanja radi ispunjavanja zahtjeva EU vezano za pristupanje,

juni 2015. godine: Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.