Binakaj: Susjedi imaju 70 posto učešća na tržištu lijekova u BiH, a domaće kompanije samo 30

Kada je nedavno Vlada TK usvojila novi model u izradi esencijalne liste lijekova, nije se moglo ni pretpostaviti koliko će negodovanja izazvati takva odluka. Pozadina takve odluke je zaštita pacijenata i domaćih farmaceutskih kompanija. Nova lista će napraviti uštede, oporaviti već ispražnjene zdravstvene fondove i ozbiljno smanjiti spoljnotrgovinski deficit, prenosi novinska agencija Patria.  

Svoju posjetu Vladi TK navodno su, upravo zbog toga, najavili ambasadori Makedonije, Slovenije i Hrvatske. Mnogi Bosanci su to okarakterizirali kao neprihvatljiv pritisak na svoju državu.

Napraviti jedinstvenu liste lijekova

Odgovore na ova pitanja daje primarius Zahida Binakaj , predsjednica Komore magistara farmacije Federacije:

-Mi tražimo da se definiše jedinstvena esencijalana lista lijekova za BiH. Time bi postigli da svaki lijek bude dostupan pod istim uslovima svakom stanovniku naše zemlje. Drugi naš zahtjev je da ta lista ima INN, međunarodno nevlasničko ime po kojem se prepoznaje sastav aktivne supstance lijeka, poznat i kao “generički naziv”. Time ne bismo preferirali ni jednu kompaniju, nego bi poštovali preporuke Svjetske zdravstvene organizacije i njenu esencijalnu listu. Treći naš zahtjev je implementacija pravilnika o formiranju cijena lijekova za cijelu državu Bosnu i Hercegovinu.

U tom pravilniku bili bi postavljeni kriteriji kako se definišu veleprodajne i maloprodajne cijene lijekova za tržište BiH i kako se te cijene kontrolišu. Formiranjem jedinstvene esencijalne liste građani bi bili na dobitku, a lijek bi se vratio izvornoj profesiji – farmaciji, objašnjava primarijus Binakaj. 

-Svi žele da uzmu dio kolača na tržištu lijekova BiH. Ali u uređenim odnosima nema ljutnje. Moramo biti transparentni, jer smo složena i siromašna zemlja i svi nedostaci u organizaciji i nepostojanje sistema idu nauštrb pacijenata, kaže Binakaj.

Ugrožene su domaće farmaceutske firme 

Evidentan je protekcionizam u industriji lijekova u regionu. Dakle, neko štititi svoje proizvode u tuđoj državi, a ne dozvoljava da proizvodi te države budu ravnopravni na njegovom terenu. 

-Naše nejedinstvo i neuređenost su krivci da domaći proizvođači ne mogu ni u malom broju registrirovati svoje lijekove na tržištima susjednih zemalja. Istovremeno te zemlje svoje lijekove lako registriraju u BiH. Ne želim biti krivo protumačena, ali treba samo navesti procente učešće pojedinih kompanija na tržištu Bosne i Hercegovine. Dakle, učešće domaćih proizvođača lijekova na vlastitom tržištu nije ni 30 posto.

Na drugoj strani „Krka“, „Lek“, „Alkaloid“ ili neke druge kompanije iz susjedstva na tržištu lijekova u BiH imaju učešće od preko 70 posto. Taj procenat jasno govori da oni nisu ugroženi, ali i da im teško padaju naznake da će se tržište lijekova u BiH konačno i neminovno urediti“, kaže Zahida Binakaj.