Omerčić o zagađenosti glavnog grada: Tuneli su problematično rješenje za provjetravanje Sarajeva

Enis Omerčić je viši stručni saradnik za fizičko-hemijske karakteristike zraka u Sektoru životne sredine Federalnog hidrometeorološkog zavoda u Sarajevu.

Pitali smo ga gdje je rješenje zagađenosti zraka u gradu Sarajevu?

-Zbog toga što se nalazi u kotlini, dijelom zbog toga što je Sarajevo olimpijski grad i mjesto izvrsnih mogućnosti zimskog turizma, do sada se samo okvirno govorilo o mogućim rješenjima ovog problema. Govorilo se i o tunelima i provjetravanju Sarajeva. Glavni grad BiH je zaslužio neku vrstu naučnog okruglog stola, rasprave oko traženja najboljeg i najbezbolnijeg rješenja, kaže za novinsku agenciju Patria Omerčić.  

PATRIA: Stalno se govori o tunelima koji bi napravili odvod zagađenog zraka iz sarajevske kotline. Kako bi to izledalo? 

OMERČIĆ: Tuneli nemaju funkciju kanala za brzi protok zračnih masa. U praksi, u tunelima se vrlo rijetko osjećaju jake zračne struje , čak i kada povezuju prostore u kojima se nalaze zračne mase suprotnih fizičkih karakteristika. Primjer za to je i postojeći tunel Ivan Sedlo. U tunelogradnji je osim toga obavezna i izgradnja ventilatora kako bi se obezbijedio dovoljan protok zraka. S obzirom na kapacitet sarajevske kotline, struje zraka koje bi eventualno i mogle da budu proizvedene bi morale imati veliku brzinu i razornu snagu.

PATRIA: Ljudi uglavnom ne razmišljaju o stvarnom nadmorskom položaju Sarajeva. Recimo, ako bi prokopali neke tunele, koliko bi to poslužilo “provjetravanju” sarajevske kotline?

OMERČIĆ: Ukoliko bismo ipak , hipotetički prihvatili ovo rješenje kao efikasno – onda bi ti tuneli morali biti prokopani od Hadžića do Hercegovine, jer se prevoj Ivan Sedlo , odnosno postojeće trase puta u Vukovićima i Ivan Sedlu nalaze na oko 800 metara nadmorske visine, a postojeći tunel Ivan Sedlo na 860 metara visine.

Dno sarajevske kotline leži na visini 500 metara, recimo kod Vrela Bosne, do 540 metara nadmorske visine na Baščaršiji. Inverzioni sloj atmosfere iznad Sarajeva, ispod kojeg se nalazi 99 posto zagađujućih materija tokom epizoda povećanog zagađenja,  nalazi se, uglavnom, ispod 800 metara nadmorske visine. Radi poređenja, repetitor na Humu se otprilike nalazi na toj visini. Dakle, niti u slučaju hipotetičkog prihvatanja tunela kao rješenja ovog problema, ti tuneli ne bi bili efikasni.

PATRIA: Moramo vjerovati da neki izlazi tog tipa, ipak, postoje…Ljudi su se bavili sa različitim rješenjima, pa i  hiljadama ogromnih ventilatora na obodima uzvišenja iznad grada. Govorilo se čak i o uklanjanju planinskih masiva sa južne i jugozapadne strane kotline.    

OMERČIĆ: Moramo prihvatiti da Sarajevo ima nepovoljan prirodno-geografski položaj koji stvara predispozicije za razvoj zagađenja zraka, osobito u hladnijem dijelu godine. U takvim uslovima moramo prihvatiti da će Sarajevo uvijek imati određen broj dana u godini u kojima će zagađenje biti povećano.

Niti jedna ideja za rješenje ovog problema ne smije biti odbačena, prije nego se uslovi njene realizacije i njeni efekti podrobno ne analiziraju. Sarajevo ima višedecenijsko iskustvo sa borbom protiv ovog problema i za rješenje ili barem značajno ublažavanje  sadašnjeg zagađenja dovoljno je djelovati u skladu sa ranijim iskustvima. 

To se odnosi, u prvom redu, na realizaciju većih infrastrukturnih zahavata na području grada a koji se odnose na rasterećenje centra grada u saobraćajnom smislu, izgradnjom perifiernih centara u zapadnim dijelovima kotline sa pratećim sadržajima, izbacivanje upotrebe krutih goriva iz zanatskih i ugostiteljskih radnji na području grada ili barem ispod pominjanih 800 metara nadmorske visine, te obezbjeđivanje uslova da se veći broj domaćinstava priključi na sisteme centralnog grijanja koji bi za proizvodnju toplotne energije koristili energiju dobijenu iz goriva koja emituju male količine zagađujućih materija u zrak.