Prof. Kodrić: Književnost i "Preporod" čvrsto su povezani od samog početka

Prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik Matičnog odbora BZK "Preporod" i profesor na Odsjeku za književnosti naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu obrato se javnosti povodom Naučnog skupa  „Tradicija i modernost u bošnjačkoj književnosti, kulturi i društvu krajem 19. i početkom 20. stoljeća", prenosi novinska agencija Patria.

- U ovom važnom, jubilarnom trenutku "Preporoda", nimalo slučajno, obilježavamo i nekoliko značajnih književnih godišnjica, počev od 85. godišnjice rođenja prof. dr. Muhsina Rizvića, prvog predsjednika obnovljenog "Preporoda" i prvaka bošnjačke književne historiografije, pa sve do 145. godišnjice rođenja dr. Safvet-bega Bašagića, barda bošnjačke književnosti s kraja 19. i početka 20. st. i prvog predsjednika društva "Gajreta", pod čijem je imenom i zasnovan današnji "Preporod" 1903. godine.   

Književnost i "Preporod" čvrsto su, dakle, povezani od samog početka. To je, između ostalog, i zato jer je književnost Bošnjaka, posebno upravo od kraja 19. i početka 20. st. pa nadalje, dugo vremena bila jedan od ključnih diskursa bošnjačke kulture uopće, ali nerijetko i jedan od rijetkih prostora slobode.

Književna kreacija nudila je Bošnjacima i egzistencijalno važan prostor za njihovu identitetsku samoartikulaciju čak i onda kad Bošnjaci nisu imali vlastitih ustanova, a kad su se i priča o prošlosti, jednako kao i razumijevanje sadašnjosti te anticipiranje budućnosti mogli koliko-toliko slobodnije ostvarivati tek u okvirima književne imaginacije i fikcije.

Onda kad su Bošnjaci zaboravljali, ili dospjeli u stanje da zaboravljaju svoju tradiciju i identitet, ovu tradiciju i ovaj identitet čuvala je i pamtila te ka savremenosti i budućnosti prenosila i u skladu s izazovima vremena transformirala upravo prije svega književnost.

Slučaj je to, na različite načine, s književnim djelom i Safvet-bega Bašagića, i Osmana Nurija Hadžića, i Muse Ćazima Ćatića, i Hamze Hume, odnosno Skendera Kulenovića, Meše Selimovića i Derviša Sušića - svi oni svojim književnim radom artikulirali su ono što je bošnjačka kultura u svoj njezinoj višestrukosti i složenosti. Između ostalog i zato, jedan od temeljnih projekata BZK "Preporod" jeste edicija "Bošnjačka književnost u 100 knjiga", golemi izdavački projekt koji uprkos izazovima i nedaćama trenutka koji živimo "Preporod" nastoji i dalje realizirati te uskoro i dovršiti.

Jubilej "Preporoda" i godišnjice istaknutih bošnjačkih književnih ličnosti i književnih pojava sretno su se, sudbinski sreli. Zato danas u Mostaru, drugom našem izrazito važnom kulturnom središtu i u povijesti i savremenosti, održavamo naučni skup "Tradicija i modernost u bošnjačkoj književnosti, kulturi i društvu krajem 19. i početkom 20. stoljeća", organiziran upravo povodom "Preporodova" jubileja, a u čast prof. dr. Muhsina Rizvića te posvećen ovim našim važnim književnim godišnjicama.

Stvarna sadržina jednog naroda jeste upravo njegova kultura, pa tako i njegova književnost. "Preporod" jeste naša tradicija, ali i naš izazov u trenutku koji živimo. "Preporod" je, isto tako, naše pravo u kulturi, ali i naša obaveza. Ma koliko nam kultura sjećanja bila važna, zato se, na kraju, nadamo da ovaj trenutak neće ostati tek trenutak kulturalnog prisjećanja, već da će biti poticaj za ono čemu svaka zajednica i kultura koju baštini prirodno teže - poticaj za budućnost, a u skladu s onim što je i književno motivirano ime "Preporoda" – istakao je Kodrić u izjavi.