Članak

Zlatko Miletić, generalni sekretar DF-a: Mi smo svi zatočenici jedne terorističke politike

Pored toga, na posljednjem Kongresu stranke, odlukom predsjednika i organa stranke, Demokratska fronta – Željko Komšić preimenovana je u Demokratska fronta.

Na sjednici Glavnog odbora Demokratske fronte održanoj 27.12.2015., Zlatko Miletić je izabran za generalnog sekretara te stranke. Imenovanje novog sekretara bilo je i očekivano slijedom recentnih kadrovskih previranja u DF-u: odlaska sa funkcije generalnog sekretara Sifeta Podžića koji je podnio ostavku na to mjesto, te isključenjem iz stranke donedavno visokopozicioniranih Reufa Bajrovića i Emira Suljagića.

Pored toga, na posljednjem Kongresu stranke, odlukom predsjednika i organa stranke, Demokratska fronta – Željko Komšić preimenovana je u Demokratska fronta.

Lider Demokratske fronte Željko Komšić 8. januara pozvao je patriote BiH da se „zajedno sa DF-om bore protiv devastacije, disolucije i ponižavanja za dobrobit BiH“. Pritom je pozvao i članove DF-a da, ako ga ne mogu ili ne žele pratiti u toj borbi, mogu otići „bez oklijevanja i ustručavanja.“

Vojno-policijskim žargonom rečeno, Demokratska fronta zbija redove za nastavak borbe, a nas je interesovala uloga u tekućoj reorganizaciji novog generalnog sekretara stranke, dugogodišnjeg policijskog dužnosnika, Zlatka Miletića.

PATRIA: Čestitamo na funkciji generalnog sekretara Demokratske fronte. Ovo je vaša prva politička funkcija. Da li, utoliko, predstavlja izazov?

MILETIĆ: Zahvaljujem na čestitkama. Do sada sam bio vezan za politiku indirektno, kroz obavljanje dosadašnjih poslova - prije svega kao direktor policije. U toku dva mandata, u periodu od 2002 do 2010., morao sam imati kontakt s političarima, morao sam surađivati, a morao sam se ponekad i svađati da bih rješavao, na primjer, pitanja statusa policijskih službenika, da bih bio efikasniji u borbi protiv kriminala, koordinaciji rada policijskih agencija i sl.

Potom sam 3 godine obnašao dužnost Izvršnog direktora Asocijacije direktora policije Jugoistočne Evrope. I tu sam stekao neko političko iskustvo u smislu bavljenja strateškim poslovima odnosno strateškim planiranjem koje se odnosilo na borbu protiv kriminala, korupcije, migracije, te drugih sličnih problema kojima su zemlje Balkana opterećene, da bih ovih zadnjih nekoliko mjeseci obavljao poslove savjetnika u Ministarstvu sigurnosti. Dakle, svi navedeni poslovi su imali neku vezu sa politikom. U biti, niti jedan nije imao direktnu povezanost kao ovaj posao. Nadam da ću u narednom periodu, s obzirom da imam iskustva koja su vezana za politiku, a unoseći svoj integritet, svoju osobnost i relevantna znanja, donijeti dodatni kredibilitet u sve to. U kontekstu svih ovih dešavanja koja su prvenstveno vezana za DF, želim da se stavim na raspolaganje organima stranke, da iskoriste to moje znanje da se stanje popravi, te da stanje u stranci 'resetujemo' na takav način da bi radom DF-a bili zadovoljni ne samo naši članovi nego i građani BiH.

PATRIA: S obzirom da ste se od početka vaše karijere bavili policijskim poslovima, da vam je to naobrazba, a poznato je da ste duži niz godina bili i visoki dužnosnik policije, može se postaviti pitanje kako će sada Zlatko Miletić raditi jedan civilni posao. Smatrate li da je potrebna izvjesna prilagodba, tranzicija? Da li je ovo velika promjena za vas?

MILETIĆ: Moram vam reći da jeste. Istovremeno, ono što predstavlja prednost za Demokratsku frontu kao političku stranku je činjenica da posjedujem znanja ili saznanja o pojedinim nosiocima javnih i političkih funkcija u BiH, njihovim kriminalnim aktivnostima, što ćemo mi svakako koristiti u narednom periodu, na način koji je primjeren za politički aktivizam. To ne znači da ću ja i dalje obavljati poslove inspektora, u smislu da ću se baviti istraživanjem kriminala ranijim intenzitetom, ali da ćemo ta moja saznanja o kriminalnim aktivnostima nosioca javnih i političkih funkcija koristiti – to hoćemo. Naravno, kada za to budu ispunjeni uslovi i kada organi stranke procijene da je to potrebno. Način prezentacije tih podataka, naravno, neće biti kao što je bio do sada. Znate kako se to već u politici radi; i mi smo dosta naučili od njih, pa ćemo i mi uzvraćati.    

PATRIA: Zašto ste odabrali DF? Podjednako, zašto je DF odabrao baš vas?

MILETIĆ: S obzirom na činjenicu da sam dijete iz radničke porodice i da sam odrastao u vrijeme Jugoslavije i utoliko uvijek bio bliži socijaldemokratskoj opredjeljenosti, a imajući u vidu činjenicu da je većina mojih prijatelja upravo u DF-u (iako ih imam i u raznim drugim strankama), nije bilo teško odlučiti.

Kad je u pitanju osobni kvalitet, iako to može zazvučati pretenciozno ili hvalisavo, stanovišta sam da stranci mogu donijeti novi kvalitet u pogledu organizacije s obzirom da sam upravljao mnogo većim sistemima nego što je upravljanje Centralom Demokratske fronte. Pritom, treba napomenuti da su ovi poslovi nešto specifičniji u odnosu na te poslove, s obzirom da tamo ima više reda i da se taj red naslanja na višestruke procedure. Mi ćemo pokušati da taj red prenesemo i ovdje – ne u smislu da pravimo policijsku organizaciju, nego da na taj način rješavamo one stvari koje nisu proceduralno riješene, kao što je, na primjer, odnos s medijima. Mislim da to nismo radili na način kojim bi odgovorili na potrebe članstva i građana BiH. U svakom smislu, gdje budemo vidjeli da nešto ne funkcioniše kako treba, prvo ćemo to rješavati u kontekstu procedura koje donose organi stranke. Također ćemo raditi na kadrovskom jačanju, da u stranku uvedemo ljude koji znaju posao, koji će znati iskoristiti sve te pogodnosti koje imaju.

PATRIA: Kako je to kad neko iz precizno uređenog, ustrojenog sistema kao što su vojni i policijski gdje postoje hijerarhija i precizne procedure, pređe u civilni koji nije tako postavljen i uvijek jasno uređen? Kako ćete vi prevazići eventualni organizacijsko-kulturološki šok?

MILETIĆ: Moram vam priznati da sam i ja doživio šok na taj način, ali je suština u tome da trebate biti svjesni postojanja te razlike. U kontekstu našeg Statuta, svako ima pravo da kaže šta misli – to pravo proizilazi i iz našeg naziva. U javnim istupima, iznošenju mišljenja, bilo da je u pitanju politički rad, zakon i sl., stavovi moraju biti iskristalisani u kontekstu šta stranka ili organi stranke misle o nekom važnom političkom pitanju. Tu ne bi trebalo biti nekih većih iskakanja. Kao što  imamo pravo na vlastito mišljenje, tako i mi u stranci uvažavamo i drugačija mišljenja - ne samo unutar stranke, nego i u međustranačkom dijalogu. Bez obzira na njihov ekonomski, socijalni, vjerski ili neki drugi status, pojedini se mogu voditi nekim porivima koji se meni u tom trenutku ne sviđaju. Neki mogu biti preokupirani, na primjer, egzistencijalnim pitanjima. I u redu je da se mi bavimo rješavanjem i tog pitanja. Medjutim, u kontekstu svih tih pitanja, mora se napraviti poredak – niko vam ne brani da se bavite ličnim pitanjima, ali se prvenstveno morate brinuti o državi, o građanima, dakle, o onom što je propisano Manifestom i Statutom.

Dio tog kulturološkog šoka za mene predstavlja i kada naiđete na ljude koji povremeno 'iskaču' iz svega toga. Suština priče je da svako tu nađe mjesto – ovdje ima mjesta za svakog, pa čak i za one koji nisu članovi ili simpatizeri naše stranke. Mi ćemo pružiti priliku svim građanima BiH koji vjeruju da mogu nešto promijeniti, da to kroz našu strukturu i urade. Ako dođe do opštinskih izbora u 10. mjesecu, očekujemo da DF na određenom području odluči podržati kandidata koji uopšte ne mora biti član DF-a. Jer, ako mi procijenimo da je to čovjek koji će napraviti vrlo konkretnu pozitivnu promjenu u toj sredini, mi ćemo ga podržati i ako nije naš član.

Trenutno provodimo izbore u mjesnim odborima. Predsjedništvo je nedavno imenovalo kantonalne i općinske povjerenike. Iskoristiću priliku da pozovem sve naše članove i simpatizere da se jave u svoje mjesne odbore i da uzmu učešće u radu svojih mjesnih povjerenika kako bi pomogli jedni drugima da stanje u lokalnim zajednicama uredimo na način kako to očekuju građani ove zemlje. Mi smo njihov servis, njihova vlast. Otvoreni smo za sve građane u lokalnoj zajednici ako je to način na koji se žele uključiti.

ČISTKA ILI PROČIŠĆAVANJE

PATRIA: Funkcija generalnog sekretara pretpostavlja visoku operativnost i koordinaciju. Koji su to koraci kojim novi generalni sekretar započinje godinu?

MILETIĆ: Vaši čitaoci možda nisu imali priliku da se upoznaju s opisom jednog ovakvog radnog mjesta. Ja ne radim sam; radim uz saglasnost predsjednika i organa stranke, prije svega Predsjedništva i Glavnog odbora. Mi se, prije svega, moramo suočiti sa nekim pojavama koje su zahvatile i DF, a koje se mogu smatrati uobičajenima jer se događaju i u svim drugim strankama. Probleme koje imamo nećemo gurati pod tepih, nego ćemo ih javno demonstrirati. Od problema nećemo bježati – pritom govorim o unutarstranačkim problemima koje imamo. Davaćemo ih u javnost na način i u mjeri u kojoj procjenjujemo da je to potrebno. Sva dešavanja oko pojedinih lica, njihovih odstupanja sa određenih stranačkih funkcija – naravno da moramo proći kroz sve to. Do ovog trenutka imamo deset osoba koje su napustile Glavni odbor. U tom Glavnom odboru imamo još 102 osobe, što ne znači da u narednom periodu ljudi neće odlaziti, a da drugi neće dolaziti. Nažalost, mi ćemo se s nekim ljudima morati pozdraviti. Za neke za koje mi budemo smatrali da su se promijenili, da njihova politička aktivnost ne podržava postulate Manifesta i Statuta DF-a, moraćemo napraviti neke rezove koji će biti bolni za te pojedince. Zašto? Mi ne možemo sebi dopustiti luksuz da se bavimo tim pitanjem u narednom periodu jer za to nećemo imati vremena. Naći ćemo se pred velikim izazovima i velikim iskušenjima u strateško-političkom smislu i nećemo imati vremena dodatno se baviti sobom. Kako i na koji način ćemo to uraditi? Prvo ćemo urediti naše organe u stranci, prije svega Predsjedništvo, Glavni odbor, pa i samu Centralu. Nastojaćemo dovesti kvalitetne ljude i gledaćemo da svako radi svoj posao kako bi svi bili u funkciji onog što od nas očekuje članstvo, simpatizeri i građani BiH. Ko ne bude na tom putu, ja ih sad javno pozivam – bolje da sami idu, nego da dođu u situaciju da stvari mi raščišćavamo.

PATRIA: Kakvo vam članstvo treba ili, kako to izgleda idealni član DF-a?

MILETIĆ: U formalno-pravnom smislu, mi imamo preko 37.000 članova. Za nekog je to impozantna brojka, a za nekog, poput stranaka koje se smatraju velikim, to i nije neki broj. Želimo i nastojimo biti stranka običnih ljudi, građana koji imaju jednaka prava u ovoj zemlji, kojima je jednako kao nama stalo da se BiH održi kao država. Ovdje svake dvije godine, ili u nekim ciklusima, neko započne priču o podjeli zemlje, trećem entitetu ili šta bi već htjeli da naprave od ove zemlje. Znači, DF želi sve što je u interesu ove zemlje kako bi opstala kao državna tvorevina, da svim ljudima u ovoj zemlji bude bolje, da svi ljudi dođu do posla, da restruktuiramo javnu upravu koja je postala glasačko tijelo tih velikih stranaka. Ako imamo 180.000 zaposlenih u javnoj upravi, pa čak i da ih moramo imati toliko, dajte da tu javnu upravu natjeramo da radi svoj posao. Da na određene pozicije, ako budemo u prilici, dovedemo kompetentne ljude, pa čak i ako nisu članovi naše stranke. U tom smislu, moramo pokazati našu širinu jer građani moraju pronaći svoje mjesto.

U BiH NIJE BILO GORE OD 1996.

PATRIA: Na konferenciji za medije 8. januara, lider DF-a je izjavio da se BiH nalazi u 'najtežoj političkoj situaciji od rata'. Ovo je u krajnjoj suprotnosti sa izjavama i izvještajima lidera pojedinih velikih političkih stranaka o pozitivnim rezultatima. Kako biste vi prokomentarisali trenutnu političko-sigurnosnu situaciju u zemlji?

MILETIĆ: Po mišljenju većine, koje i sam podržavam, politička, ekonomska i socijalna situacija u BiH nije bila lošija od 1996. godine. Nažalost, takvoj situaciji su pridonijele političke elite u BiH koje zaslijepljenošću svojim ličnim interesima ili interesima lobija koji njima vladaju, ne vide 'dalje od nosa'. Mislim da je to vrlo loše za BiH kao državu, za cijelo društvo i građane ove zemlje bez obzira na vjeru i naciju.

Ispred BiH u narednom periodu je niz izazova, pogotovo kako se budemo približavali Evropskoj uniji. Mi to približavanje ne posmatramo formalistički, u smislu samo da smo tu prisutni. Pritom, nama jeste politički cilj da postanemo dio EU. Međutim, cilj Demokratske fronte je da se u ovoj zemlji postave takvi standardi, takve procedure i to u svim oblastima – zdravstvo, obrazovanje, sigurnost, zapošljavanje – da se to stvarno radi na način kao što je to slučaj u zapadnoevropskim zemljama. To je suština naše priče i mi ćemo se boriti za tu priču. Pritom ćemo poštovati odluke Ustavnog suda bez obzira na što se odnosile. Mi ćemo poštovati integritet ove zemlje. Nećemo dozvoliti dezintegraciju BiH i u toj borbi ćemo koristiti sva demokratska sredstva.

PATRIA: Protekla godina je obilježena eskalacijom kriminala i korupcije. U zadnje vrijeme slušamo izvještaje i o oružanim pljačkama banaka, vršnjačkom nasilju, što do sada nije bila uobičajena vrsta djela za ove prostore. Govori se i o uvezenom kriminalu iz susjednih zemalja. Šta je, po vama, u srži uzroka problema - očaj usljed dugoročne krize ili drugo?

MILETIĆ: U zemlji u kojoj imate pola miliona nezaposlenih, ljudi jednostavno nemaju drugi način da dođu do sredstava za život i onda se okreću različitim vrstama kriminalnih djelatnosti.

Tu je i pitanje terorizma. Prije nekoliko godina bio sam u prilici da se ubjeđujem sa nosiocima javnih i političkih funkcija u BiH o tome da li terorizam postoji ili ne. Još od 1996. godine smo ih ubjeđivali da postoji, oni su to negirali. Kad se desila Maoča, moram vas podsjetiti, govorili smo da ta dešavanja nisu dobra za BiH, da nam to ne treba, te da moramo uložiti dodatne napore da suzimo prostor za djelovanje takvih ljudi, ali nismo nailazili na razumijevanje. Štaviše, uglavnom smo bili optuživani za kršenje ljudskih prava i slične neprimjerene stvari.

Imate situaciju vezanu za maloljetničku delinkvenciju. Mi smo se u nekoliko navrata, pod pritiskom javnosti, bavili tim pitanjem i nismo uradili ništa. U školi gdje se dijete maltretira na takav način, kad se zlostavlja, što će utvrditi nadležni istražni organi, nemoguće je da za tu stvar niko ne zna. Još je gore ako su profesori, osoblje, učenici znali za to – da niko nije reagovao. To je ono što ubija ovu zemlju, u individualnom, ali i u generalnom, strateškom smislu.

LJUDI VIDE DA OVDJE NIKO NIKOM NIŠTA NE MOŽE

PATRIA: Možete li dati komentar na nedavnu opasku lidera DF-a Željka Komšića o 'izvitoperenom pravnom poretku BiH' u kome vladaju dvostruki aršini – pravila koja važe za građane, ne važe za političare i visoke funkcionere?

MILETIĆ: Imate jedan dio nosilaca javnih i političkih funkcija u BiH, koji su u tolikoj mjeri ušli u kriminal da imaju na desetine kaznenih prijava. Oni na razne načine relativiziraju svoju odgovornost na način da osporavaju rad policije, što je vrlo loše, da osporavaju rad Tužilaštva, rad sudova, bez obzira o kojem nivou vlasti se radi. Takav pristup ili takvo ponašanje se odražava na ukupnu društvenu stvarnost. Ljudi vide da niko ovdje nikom ništa ne može. I u tom 'očaju', svako se snalazi na vlastiti način.

Mogu svašta ispričati o radu policijskih službenika, ali ako mi nismo u stanju, ne u unitarističkom smislu, već kad su policijski organi u pitanju, da donesemo standarde o plaćanju, o opremanju, o načinu rada... pa o čemu mi onda pričamo?! Ako godinama ne nalazimo rješenje za Kantonalno Tužilaštvo u Sarajevu, gdje samo jednom tužiocu pripadne 150 – 180 predmeta! Taj pojedinac – tužilac ne može biti fizički u stanju da to obradi. Imamo problem sa zatvorskim ustanovama gdje nema prostora za presuđene, a pritom na desetine kasarni zjapi prazno. To se namjerno ne rješava da bi nas se dovelo u atmosferu straha, pritiska, egzistencijalne ucjene. Jer, ovdje u BiH, najveći problem nije terorizam, nije kriminal, nije maloljetnička delinkvencija. Mi smo svi zatočenici jedne terorističke politike prema građanima ove zemlje jer nam se godinama ne da da dođemo do daha. Kada ljudima date posao i plaću od 1000 EUR, onda njima nije ni bitno ko vlada. Ljudima treba dati posao, priliku da pokažu kreativnost, da iskoriste svoju unutrašnju snagu, a ja sam ubijeđen da je imaju.   

Zlatko Miletić nije ni prvi ni posljednji policajac u svijetu koji će transponirati u politički život. Za policijskog dužnosnika njegovog kalibra, to je prirodan potez u karijeri i korak naprijed na 'šahovskoj ploči' koju je već dobro upoznao - iznutra. Služiti državi i njenim građanima, fraza koju Miletić često upotrebljava jer je ugravirana u njegovu suštinu tokom godina provedenih u policiji, upravo podsjeća na univerzalno policijsko geslo koje - za 'dobre policajce' - lako postane životno geslo.

Nadamo se da će u službi državi i njenim građanima naći zlatnu sredinu između policijskog reda, ustroja i efikasnosti i civilne inkluzivnosti i demokratičnosti.

#Intervju