Ministar Osmanović povukao Zakon o neradnim danima za vrijeme vjerskih praznika

11:44 Ministar civilnih poslova Adil osmanović, kao predlagač Prijedlog zakona o neradnim danima za vrijeme vjerskih praznika u BiH, obratio se poslanicima kazvaši da je BiH preuzela obavezu da će posebnim zakonom odrediti posbene neradne dane za vrijeme vjerskih praznika, te da zbog dodatnih konsultacija povlači ovaj Zakon s dnevnof reda, javlja reporter novinske agencije Patria.

10:00 Poslanici Predstavničkog doma PSBiH na današnjem zasjedanju između ostalog razmatraju i Prijedlog zakona o neradnim danima za vrijeme vjerskih praznika u BiH, javlja reporter novinske agencije Patria.

Ali, da je ovaj zakon sporan odmah kod rasprave o dnevnom redu iskazali su Denis Bećirović (SDP) koji je zatražio da se ovaj zakon skine s dnevnog reda. On je kazao da je niz neustavnih osnova u ovom zakonu i da se čak navodi da BiH nema Zakon o praznicima.

Skidanje ove tačke dnevog reda zatražio je i Šemsudin Mehmedović (SDA) kazavši da ovaj zakon ne tretira ostale, što je nedopustivo.

I Zaim Backović (BPS) pridružio se zahtjevu da se Prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika skine s dnevnog reda. No, Damir Arnaut (SBB) upozorio je da je ovo obavezna tačka dnevnog reda.

Aleksandra Pandurević (SDS) istakla je da je ovo obavezna tačka, a da je na predlagaču da povuče ovaj zakon.

- Ja bih voljela da se to desi. Samo mi je interesantno da SNSD traži ovaj zakon, ne znam šta će Milorad Dodik reći nakon sjednice – istakla je Pandurević.

Staša Košarac (SNSD) istakao je da oni nisu glasali za ovaj zakon i da će vrijeme pokazati šta oni misle.

Pandurević je nakon toga uručila Košarcu listinge glasanja o ovom zakonu kada su bili dva puta na dnevnom redu.

Amir Fazlić zatražio je 15-minutnu pauzu u zasjedanju.

Inače, prema Prijedlogu zakona koje predlaže Ministarstvo civilnih poslova BiH, muslimani u našoj državi imali bi dva slobodna dana za vrijeme Ramazanskog bajrama, dva dana za vrijeme Kurbanskog bajrama i jedan dan u toku godine prema ličnom izboru vjernika povodom rođenja poslanika Muhameda ili Nove hidžretske godine.

Za pripadnike katoličke vjere predviđen je jedan neradni dan za vrijeme Bogojavljanja, jedan dan za Tijelovo, jedan dan za Uznesenje Blažene Djevice Marije ili Veliku Gospu, jedan dan za Sve Svete i jedan dan za Božić. Pripadnicima pravoslavne vjere neradni dan bi, kako se navodi u Prijedlogu, bio jedan dan za Božić, jedan dan za Svetog arhiđakona Stefana, jedan dan za Veliki petak, jedan dan za Vaskrs i jedan dan za Duhove.

Pripadnici jevrejske vjere imali bi jedan neradni dan za vrijeme Sukota, jedan dan tokom praznika Šavuota, jedan dan za Pesah, jedan dan ta Roš Hašanu (Novu godinu), i jedan dan za Jom Kipur (Dan pomirenja). Pripadnici ostalih vjera u BiH također bi imali pet neradnih dana u godini za potrebe obilježavanja vjerskih praznika. Ako neki od navedenih dana pada u nedjelju, neradni dan će biti i prvi naredni radni dan.