U Bosni i Hercegovini sve se glasnije govori o radu pravosuđa, a naročito o potrebi za nezavisnim pravosuđem bez pritiska politike što je i osnovna tema Strukturalnog dijaloga o pravosuđu, piše bh. novinska agencija Patria.
Izjave lidera SDA Bakira Izetbegovića i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića o podmetanjima u slučaju Lutka 2 u kojem su uhapšene dvije osobe, iznenadile su i političke analitičare koji poručuju da u ovakvim izjavama nema ni trunke državničkog ponašanja.
S druge strane, Fahrudin Radončić, predsjednik SBB-a, a čiji su stranački kadrovi i uhapšeni i terete se za utjecaj na svjedoke u procesu protiv Nasera Keljmendija na Kosovu, potcrtao je da „kao odgovoran političar mogu reći građanima da imam povjerenje u pravosuđe."
Almir Terzić, politički analitičar u izjavi za Patriju kaže da niko nema pravo dovoditi u pitanje nezavisnost rada pravosuđa u Bosni i Hercegovini, jer svako drugačije ponašanje može se protumačiti kao izravni pritisak na njihov rad.
- Istovremeno, u BiH se mora uvesti sistem po kojem će također u okviru svoje profesije tužioci i sudije odgovarati za postupke koje provode, ali za to postoji nadležno tijelo, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH koje nadzire njihov rad. Do sada smo imali situacije da su bili hapšeni i pritvarani funkcioneri koji su bili na veoma značajnim pozicijama, a među njima su Mladen Ivanić i Dragan Čović. I oni su svoju nevinost dokazivali pravnim, a ne političkim izjavama – ističe Terzić.
Nadalje, Terzić upozorava da će Bosna i Hercegovina teško odgovoriti na poglavlja 23. i 24. ako ne uspostavi efikasan mehanizam borbe protiv kriminala i korupcije i da pri tome nema nedodirljivih, a s druge strane uz punu odgovornost sudija i tužilaca za aktivnosti koje provode.
- Vijeće ministara BiH nam je obećalo da će im glavne aktivnosti biti osiguravanje vladavine prava. Bojim se da je u BiH odveć dugo nema, jer da nije tako brojni bi čak i zvaničnici odgovarali ako ništa, za neprovođenje i nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH koje su donesene prije više godina, a imamo primjer iz 2011. koji se odnosi na Statut Grada Mostara, ali i Ustavnog suda FBiH koji je ministarstva nauke i obrazovanja i kulture i sporta FBiH proglasilo neustavnim – ističe Terzić.
Također, napominje ovaj politički analitičar, da ne treba zaboraviti ni brojne kriminalne aktivnosti unutar političkih partija na koje godinama ukazuje Služba za reviziju Centralne izborne komisije BiH, kao i izvještaje Ureda za reviziju institucija BiH u smislu godišnjih izvještaja o poslovanju institucija BiH čije se kriminalne aktivnosti anuliraju usvajanjem izvještaja u Parlamentarnoj skupštini BiH