Bjelašnica i Igman zavise isključivo od snijega: Ne padne li odmah, propada turistička sezona

Zimska sezona u Bosni i Hercegovini je ugrožena. Ne padne li snijeg u narednih nekoliko dana, i ne potraje li barem do kraja februara, turistički radnici bit će u nevoljama. A, prošla zimska sezona bila je jedna od najboljih u posljednjih 20 godina.

Noćno skijanje na Bjelašnici odgođeno je do daljnjeg. Na Malom polju na Igmanu također minimalne količine snijega.
I u Babinom dolu na Bjelašnici i na Malom i Velikom polju na Igmanu je toplo, temperatura je oko tri stepena.

Zimska idila može se osjetiti tek na vrhu planina gdje je temperatura ispod nule, a visina snijega nešto viša od 20 cm. Nažalost, do vrha Bjelašnice i Igmana skoro je nemoguće doći.

Stručnjak za turizam Amel Salihbašić rekao je za bh. novinsku agenciju Patria kako je strategija Bosne i Hercegovine prema planinskom turizmu pogrešna. Planina, kaže on, treba da živi svih 12 mjeseci u godini, a ne samo tokom zime. No, za to trebaju nove investicije i nove ideje. A, upravo je BiH podobna za nova ulaganja, jer prirodna ljepota zemlje nije iskorištena ni izbliza.

- Bjelašnica ima nekoliko restorana u podnožju planine, ali šta je sa onim turistima koji žele ručati ili popiti kafu na vrhu planine i uživati u pogledu – pita Salihbašić. On je, lično, učinio mnogo na promociji bh. turizma. Njegova knjiga „Dođi, vidi, pričaj dalje - BOSNA I HERCEGOVINA“ prevedena je na četiri svjetska jezika. No, sam Salihbašić iznova i iznova ima problema sa turističkom infrastrukturom u BiH.

- Ljudi dolaze na planine kako bi uživali u čistom zraku. I, to im morate omogućiti tokom cijele godine, bez obzira da li bilo ljeto, zima, ili prelijepa jesen – kaže Salihbašić.

- Prije svega, ljudima morate omogućiti da imaju pristup svakom dijelu planine, pa i onim najvišim i najudaljenijim. Negdje to može biti riješeno liftovima, a negdje jednostavnom pješačkom stazom. Dalje, skijanje je interesatno samo jednoj grupi turista, ali oni koji upravljaju planinom moraju znati ugoditi i onima koji se ne žele skijati. Zbog toga postoje planinski restorani, kolibe, šetnice, biciklističe staze, sportski tereni, adrenalin parkovi... Takvi objekti će raditi tokom zime ali i tokom ljeta. Također, morate voditi računa o ljudima koji nemaju automobile, za njih morate obezbijediti javni gradski prevoz koji će saobraćati redovno – kaže Salihbašić.

Prenj je, podsjeća ovaj stručnjak za turizam, jedna od najljepših planina u regionu, ali da bi uživali u njegovim ljepotama morate prvo savladati uspone koji su zahtjevni i za iskusne planinare. Stazama se mogu kretati samo oni koji ih dobro poznaju, jer nisu označene.

U Austriji, primjerice, tursiti novca ostave više na domaću hranu, odjeću, rukotvorine  nego na ski karte. Trend razvoja planinskog turizma u tom smjeru izraženiji je pojavom klimatskih promjena, piše Patria.