Adis Tanović: Šta BiH može naučiti od turističke sile Slovenije

Stručnjak za turizam Adis Tanović analizirao je za novinsku agenciju Patria turističku ponudu Bosne i Hercegovine.
BiH je zemlja prirodnih ljepota koje godišnje mogu privući stotine hiljada turista i povećati godišnji BDP. Ali, da bi turisti ostavili novac u BiH, država mora uložiti u turizam. Prije svega treba uložiti u infrastrukturu na planinama. Jer, osim snijega, skoro da turistima ništa drugo ne možemo ponuditi. A ove godine na bh. planinama nema ni snijega.

Tanović objašnjava šta Bosna i Hercegovina može naučiti od evropske turističke sile Slovenije.

Piše: Adis Tanović

Turizam Bosne i Hercegovine neću porediti sa cijelom Evropom, već sa jednim njenim manjim dijelom - Slovenijom.

Aerodromi, željeznice i putevi važni su faktori u razvoju i održivosti turizma. Nakon godina rada na razvoju ove privredne grane, neke zemlje prije statističkog povećanja broja turista sada u prvi plan stavljaju sloj društva koji ih posjećuje. Bosni i Hercegovini još uvijek je svaki turista dobro došao.  

Jedan od uslova da se odlučite na putovanje upravo je kvalitet saobraćajne infrastrukture jedne zemlje. S obzirom na stanje te infrastrukture, Bosna i Hercegovina čak može biti i zadovoljna konstantnim povećanjem broja turista.

U danima kada na planinama Bosne i Hercegovine nema snijega vidi se koliko nam nedostaje i drugih sadržaja koji bi mogli zadržati turiste.

Turizam Bosne i Hercegovine i Slovenije ne razlikuje se samo u zadnjih 20 godina. Još od davnih '60-ih i '70-ih godina ova zemlja radi na razvoju turizma; pospješuje saobraćajnu infrastukturu te popratne uslužne sadržaje.

Slovenija i danas unaprjeđuje Hočko Pohorje. Iako, ova turistička destinacija poznata je u zadnjih 60 godina. Davne 1964. godine ovdje se vozila prva ženska skijaška utrka pod imenom „Zlatna lisica“. Od tada do danas ovu destinaciju posjetili su milioni turista iz cijelog svijeta.

Grad Sarajevo, odnosno planina Jahorina, zbog nedostatka snijega na Hočkom Pohorju, imala je čast biti domaćin ovog prestižnog takmićenja 1975. godine. Nažalost, danas ne koristimo ozbiljnije ukazanu priliku.

Tokom zime na Pohorju danas nude škole skijanja i snowboarda, vrtić na snijegu, noćno skijanje sa vrha Pohorja, prirodno i vještačko klizanje... U danima kada nema snijega sa žičarom (gondolom) možete otići na interesantne dijelove planine i uživati u šetnji obilježenim pješačkim stazama. Tokom ljeta ovdje možete uživati u ljetnom sankanju, jahanju konja, voziti se uređenim biciklističkim stazama, igranju golfa i uživati u adrenalin parku.
Ali, Pohorje ne staje sa ulaganjem u infrastrukturu ni nakon svega.

Slično je i sa Kranjskom Gorom, koja je nakon Hočkog Pohorja drugo najveće skijalište u Sloveniji.

Cijelo mjesto je preuređeno, a izgrađeni objekti, ambijentalno uklopljeni u okolinu, daju posebnu čar ovom predivnom mjestu. Veliku hotelsku i ugostiteljsku ponudu nadopunjuju trgovine sa bogatom ponudom.

Na samo par kilometara od Kranjske Gore je Planica, na kojoj se svake godine održavaju skijaški skokovi. Pred svaku dolazeću sezonu iznova su urađene ceste, prilazi i staze za šetnju.

Prirodna jezera Bled i Bohinj, najpoznatiji slovenački slap Savica, smješten u okviru Nacionalnog parka Triglav, spomenik prirode Vintgar samo su neka od mjesta koja možete posjetiti tokom cijele godine.

Zajedničko za sva ova turistička mjesta u Sloveniji je kvalitetan hotelski smještaj, ugostiteljska ponuda, raznovrsni rekreativni sadržaji.

Bosna i Hercegovna je daleko od ovakve turističke ponude. U blizini prirodnih jezera gotovo da nemamo kvalitetan hotelski smještaj, a i ugostiteljska ponuda je skromna. Nedostaju rekreativni sadržaji.