Neophodna nova tužba: Rok za reviziju procesa BiH protiv Srbije ističe u februaru 2017. godine

Neki sarajevski mediji prave analize da će ovog februara 2016. proći rok za eventualnu reviziju procesa Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu (ICJ).

To ne može biti tačno. Proces je počeo 27. februara 2006. godine, a presuda donesena 26. februara 2007. godine, piše novinska agencija Patria.

Dakle, prema svim pravnim odredbama, rok je deset godina od presude, a ne od predaje tužbe. Bosna i Hercegovina ima još godinu dana da podnese zahtjev za revizijom procesa protiv Srbije pred ovim najmoćnijim međunarodnim sudom u svijetu. Drugi problem tiče se mogućnosti predaje takvog zahtjeva. Naime, srpska strana u državnim organima može uvijek napraviti problem za aktiviranje takve tužbe. 

Niko do sada nije ni preduzeo korake za otvaranje i pristup arhivi Vrhovnog savjeta odbrane Jugoslavije.  Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu održano je 57 sjednica.

Slobodan Milošević je bio jedini član VSO koji je bio prisutan na sve 74 sjednice. Po naređenju učesnika, na 17 sastanaka nije bilo stenografskih zapisa, od kojih je devet održano 1995. godine, prije i poslije srebreničkog genocida.

U prošlosti stalni članovi VSO su bili predsjednici republika, predsjednik SRJ/Srbije i Crne Gore, ali po posebnoj odluci i ministar odbrane SRJ i komandant Vojske Jugoslavije, a po potrebi su pozivani ili su bili uključivani u rad i drugi državno-politički dužnosnici SRJ i republika, predsjednici republičkih vlada, kao i vojno-policijski rukovodioci, ne samo iz SRJ nego u vrijeme agresije na Republiku BiH i vojno-politički rukovodioci iz Republike Srpske (RS) Ratko Mladić i drugi i tzv. Republike Srpska Krajina.

Ako bi se skinula oznaka tajnosti sa ovih dokumenata, Srbija bi bila bez sumnje pred osudom za genocid u Srebrenici te brojne zločine protiv čovječnosti.

Bosna i Hercegovina je dužna obnoviti presudu, jer je običnim političkim vetom Rusije u Ujedinjenim nacijama skinuta historijska krivica Srbije za počinjene zločine, a presuda za genocid praktično odbačena da kao takva uđe u udžbenike historije Srbije, Bosne i Hercegovine i svijeta.

Odnos Srbije prema zločinu genocida u Srebrenici prisiljava BiH da napravi reviziju tužbe.