FBiH službeno izašla iz recesije: Novalić bi sada građanima trebao poručiti da više troše

Piše prof. dr Dženan Đonlagić  /  Patria

Premijer federalne vlade Fadil Novalić nam obzani da je Federacija Bosne i Hercegovina službeno izašla iz recesije i da smo sada u sferi “zagrijavanja” ekonomije. Ovo je pozitivna statistička poruka sa aspekta blagog rasta realnog BDP-a u 2015. u odnosu na 2014. godinu.

Podsjećanja radi, recesija su povremena usporavanja u privrednoj aktivnosti zemlje praćena istvovremenim pogoršanjima opšte privredne klime kao što su pad realnog dohotka, porast nezaposlenosti, nizak stepen iskorištenosti proizvodnih kapaciteta. Bosna i Hercegovina ima neizdrživo prenisku stopu rasta realnog BDP-a od 2009. godine, što nije povremeno nego kontinuirano usporavanje.

Izlazak naše ekonomije službeno iz recesije, ne znači da će građani živjeti bolje niti da će imati bolji životni standard. Ključno pitanje je to zašto Vlada FBiH ne donosi ekonomske mjere koje će pozitivno uticati na život svih građana? Ovo što je do sada urađeno je ispod svih očekivanja.

Pozitivnih efekata ima samo na nekoliko indikatora, ali je još mnogo ekonomskih indikatora koji su bez značajnih promjena u posljednjim godinama kao što su, prije svega, neizdrživa stopa nezaposlenosti (najviša u Evropi), izuzetno visoka neproduktivna javna potrošnja, prenizak nivo investicija, nivo plata u realnom sektoru na pragu siromaštva, mizerne penzije, te već akutni spoljnotrgovinski deficit (minus 8 milijardi KM je na računu salda robne razmjene).

Zapravo, ključni ekonomski trendovi u Bosni i Hercegovini su kao jedna „ravna linija“ u posljednjih nekoliko godina!

Potrošačka korpa je, u posljednih pet do šest godina, rasla dvostruko više od prosječne penzije i plate. Rast potrošačke korpe je bio za oko 60 KM, dok je prosječna penzija porasla za 27 KM, a prosječna plata oko 23 KM. Zaduženost po stanovniku u Bosni i Hercegovini je 3.000 KM i raste iz godine u godinu.

Ono što posebno zabrinjava je činjenica da su strukturne reforme ostale na marginama reformske agende i sve što je do sada urađeno se svodi na nastavak urušavanja radničke klase.

Na kraju, mi ekonomisti znamo da potrošači na recesiju odgovaraju promjenom ponašanja u potrošnji, tj. troše pažljivije. Meni se čini da sada nakon poruke federalnog premijera da smo izašli iz recesije, on bi trebao da pošalje novu poruku građanima da sada mogu više trošiti! Oprostite, samo nemojte analitično interpretirati obrasce potrošnje domaćinstava koje ćete tražiti od trgovačkih centara!