Zakonom o zaštiti tajnih podataka BiH su uređene osnove jedinstvenog sistema pristupa, korištenja i zaštite od neovlaštenog otkrivanja, uništavanja i zloupotrebe tajnih podataka iz nadležnosti BiH, entiteta i ostalih nivoa državne organizacije. To se direktno odnosi na najviše pozicije javne bezbjednosti, odbrane, spoljnih poslova ili obavještajne djelatnosti. Za funkcionere u ovoj državi jedan od najvažnijih postupaka provjere su, upravo, bezbjednosne dozvole za pristup tajnim podacima, piše novinska agencija Patria.
Ministrica odbrane bez pristupa podacima
U Zakonu o zaštiti podataka, stepen „vrlo tajno“ mogu odrediti samo članovi Predsjedništva BiH, predsjedavajući Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, predsjedavajući Komisija Parlamentarne skupštine BiH nadležne za obavještajna i pitanja odbrane i sigurnosti, predsjedavajući i ministri u Vijeću ministara BiH, direktor OSA-e, SIPA-e, direktor Granične policije Bosne i Hercegovine, nadležni vojni komandanti koje odredi ministar odbrane BiH, te prvi ljudi entiteta.
Postoje apsurdi u kadrovskoj politici, jer stranke ne vode računa o tome koje ljude mogu dovoditi na određene državne pozicije. Prema podacima do kojih je došla Patria, ministrica odbrane BiH Marina Pendeš nema dozvolu za pristup tajnim podacima. To rađa apsurdnu situaciju. Pendeš ima pravo odrediti šta je „vrlo tajno“, zatim koji nadležni komandanti imaju pravo na pristup vrlo tajnim informacijama, ali sama nema mogućnost pristupa tim podacima. U pitanju je još jedno kontroverzno stranačko imenovanje.
Dakle, neki funkcioneri mogu biti pod istragom, mogu čak imati i kontakte sa stranim obavještajnim službama, oni će po stanačkoj podobnosti i dalje obavljati najznačajnije funkcije u državi. Tako ćemo očito imati slučaj i s Bakirom Dautbašićem koji će iz kućnog pritvora sjesti u ministarsku fotelju.
Nije ništa novo biti na poziciji, a nemati dozvolu za pristup tajnim podacima. Zbog određenih činjenica i osnovanih sumnji, zbog sudskih procesa vezanih za ličnost koja je postavljena na neku funkciju, tim ljudima se makar zabranjuje pristup tajnim podacima. Zabranu pristupa tajnim podacima dobio je bivši direktor SIPA-e Goran Zubac, a dobili su ga neki visoki funkcioneri protiv kojih se vode sudski procesi za najteža krivična djela, pa i djela terorizma. Bosna i Hercegovina ruši svoj kredibilitet sa takvim ljudima na visokim funkcijama.
Ljudi u nemogućoj misiji
Ozbiljne države koje imaju bliske odnose sa Bosnom i Hercegovinom znaju ove nedostatke u funkcioniranju naše države. Naime, pristup vrlo tajnim podacima tiče se i nekih konekcija, čak i na centralni registar u vojnoj misiji BiH pri NATO-u u Briselu. Na osnovu sporazuma između Bosne i Hercegovine i Evropske unije o sigurnosnim procedurama za razmjenu klasifikovanih informacija uspostavljen je i vodi se podregistar EU i podregistar Minstarstva sigurnosti za čuvanje i procesuiranje tajnih podataka.
Nažalost, politička i sigurnosna kultura ne postoje u ovim garniturama vlasti. Stranački lideri kao što je Dragan Čović, koji će za koji dan predati aplikaciju za članstvo BiH u EU, zatim Mladen Bosić, Milorad Dodik i Bakir Izetbegović, koji su do sada pravili vlast, gurajući stranački podobne po svaku cijenu, morali bi znati da se jedan od uvjeta približavanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji tiče upravo sistema sigurnosti državnih struktura i čuvanja tajnosti podataka