Šta je SSP za BiH: Nećemo moći zaustaviti robe iz EU, ali možemo jačati domaće proizvođače

Bosna i Hercegovina danas počinje pregovore sa Briselom oko adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), što je uz Mehanizam koordinacije jedan od dva glavna uslova da bi EU razmatrala aplikaciju BiH za članstvo u EU, piše agencija Patria.

BiH će u SSP-u, na prvom mjestu, morati izmijeniti dio koji se odnosi na pravila uvoza poljoprivrednih, prehrambenih i drugih proizvoda u BiH iz EU. Jednom rječju, EU od BiH taži da se otvara prema kompanijama iz EU, a EU se također otvora proizvođačima iz BiH.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) je nova, treća generacija sporazuma kojeg EU nudi isključivo državama zapadnog Balkana. Cilj je doprinos ekonomskoj i političkoj stabilnosti zemalja zapadnog Balkana, u konkretnom slučaju Bosni i Hercegovini. Sporazum se potpisuje na neodređeno vrijeme.  

SSP je sporazum „mještovitog“ karaktera. Sastoji se od deset poglavlja:

- Opšti principi;
- Politički dijalog;
- Regionalna saradnja;
- Slobodno kretanje robe;
- Kretanje radnika, poslovno nastanjivanje, pružanje usluga, kretanje kapitala;
- Usklađivanje prava, provođenje prava i pravila konkurencije;
- Pravda, sloboda i sigurnost;
- Politike saradnje;
- Finansijska saradnja;
- Institucionalne, opšte i završne odredbe.

Pregovori o zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU zvanično su otvoreni 25. novembra 2005. u Sarajevu. Tehnički dio pregovora je završen u novembru 2006. godine.

Sporazum je parafiran 4. decembra 2007. godine, a nakon što su se stekli politički uslovi potpisan je 16. juna 2008. godine u Luksemburgu. No, SSP između BiH i EU nije stupio na snagu sve do 1. juna 2015. godine, jer BiH nije ispunjavala preuzete obaveze, prije svega u izmjeni Ustava BiH.

Nije BiH uslove ispunila ni 1. juna 2015., ali je Međunarodna zajednica uvidjela da se to neće desiti još, da se BiH ne može pomjeriti sa mrtve tačke, pa je promijenila prioritete koje je postavila pred BiH. Praktično, sve ono što je EU ranije tražila od BiH ostavila je po strani, a u fokus je stavila ekonomiju zemlje.

Od svih deset poglavlja SSP-a najveći pregovori između BiH i Evropske komisije sada se vode u dijelu sporazuma koji govori o slobodnoj trgovini. To znači da BiH što prije mora usaglasiti listu proizvoda za koje će, u periodu od pet godina, davati carinske ustupke robama iz EU, sve do potpune liberalizacije trgovine s Evropskom unijom. Jer, jedno od glavnih ciljeva SSP je uspostava područja slobodne trgovine između BiH i EU.

Priča oko adaptacije SSP-a najviše je zabrinula domaće poljoprivrednike, jer strahuju od nelojalne konkurencije iz EU. Međutim, stručnjaci upozoravaju da vrijeme ne treba trošiti na te priče - BiH neće moći spriječiti otvaranje svojih granica proizvodima iz EU, želi li postatio dio velike porodice! Vlasti imaju tek jedno rješenje, pomoći domaćim proizvođačima da postanu konkurentni na tržištu, da rade na kvaliteti i promociji vlastitih proizvoda, ali i da rade na jačanju svjesti kod domaćih kupaca kako su proizvodi iz BiH skoro uvijek bolji nego oni uvozni, barem kada je riječ o hrani, piše Patria.