Bećirović o predaji aplikacije: Izvjesnija je sudbina BiH nego EU u ovom trenutku

Dr. Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana za novinsku agenciju Patria analizirao je predaju aplikacije BiH za članstvo u EU, te o održivosti same Unije. 

Patria: Različita su mišljenja oko predaje aplikacije BiH za članstvo u EU. Da li i Vi gledate na to kao na historijski čin ili je to tek izražavanje dobre volje vlasti u BiH da pristupe ispunjavanju uvjeta za članstvo?

Bećirović: Od 1. maja 2004.godine kada je došlo do najvećeg proširenja EU mnogo toga se promijenilo. Tada je članicama EU postalo 10 novih država ustvari devet i po, jer je samo polovina Kipra postala članicom EU, dakle nije cijeli otok. Ni EU nije kao što je nekada bila, nije ni svijet ali ni Bosna i Hercegovina i regija. Sasvim sigurno će 15. februar biti zabilježen kao dan kada je zvanično predat zahtjev za članstvo u EU. Svako vrijeme nosi svoje vrijednosne ocjene. Prije desetak i više godina zasigurno bi to bi povijesni trenutak za Bosnu i Hercegovinu, ali i za EU. Ovako, povijestan je način kako je Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH uspio „progurati“ aplikaciju i treba mu zaista odati priznanje, jer situacija u BiH i u EU nije nimalo ružičasta, jer se u ovom trenutku ne zna šta će biti sa EU. Puno je izvjesnija sudbina BiH nego u ovom trenutku EU. Imamo još jedan važan detalj, a to je sve snažnija prisutnost Rusije, koja pored aktivnosti na ometanju pojedinih država da postanu članice NATO-a, mogla bi postati remetilački faktor kada je u pitanju i članstvo u EU. Zbog toga su hrvatski zastupnici u Evropskom parlamentu i Hrvatska ubrzali predaju zahtjeva za članstvo BiH, jer u budućnosti može doći i do promjene geopolitičke orijentacije pojedinih država, a Hrvatska želi da BiH bude u krugu zapadnih država. Ipak, u svemu je ključno da EU Bosnu i Hercegovinu primi u svoje članstvo po privilegiranom postupku kao što je to uradila sa Bugarskom i Rumunijom za koje su se snažno zauzele SAD.

Patria: Da li su vlasti u BiH spremne da odgovore na 5.000 pitanja koliko ih se spominje da je potrebno odgovoriti na njih? I koliko uopšte vremena treba da se odgovori na ta pitanja?

Bećirović: Pojedine države, koje su aplicirale za članstvo imale su različit broj pitanja na koja su trebale odgovoriti i kretao se od 2.500 do 5.000 pitanja. Velika većina pitanju su formalistička, dok imamo i suštinska pitanja, koja će za BiH biti posebno zahtjevna kada se radi od nadležnostima pojedinih jedinica vlasti, a tu se radi o entitetima i kantonima. Ukoliko se bude intenzivno radilo i taj rad bude imao podršku unutar BiH i iz EU u narednih nekoliko godina može se završiti glavnina posla. Proces pridruživanja EU je jako važan jer mobilizira većinu snaga u državi ka postizanju cilja, a to je punopravno članstvo u EU.

Patria: Kakve su prirode ta pitanja? Da li su ona ista kao što su recimo bila za susjedne države?

Bećirović: Radi se o standardnim pitanjima. Postoje pojedine specifičnosti za pojedine zemlje. Hrvatska je recimo pomorska zemlja i imala je vrlo teško poglavlje koje se odnosilo ribarstvo, neriješeno granično pitanje sa Slovenijom, dok recimo Srbija je poljoprivredna zemlja i imat ćemo problema sa poglavljem koji se odnosi na poljoprivredu. Tu imamo također odnose sa susjedima, sa tim problemom se Srbija suočava već na početku kada mora urediti odnose sa Kosovom i naravno u to spadaju i specijalne veze Srbije sa entitetom Republika Srpska, koje se neće moći održati ukoliko želi Srbija postati članica EU. Uskoro će Srbija biti i na to upozorena, jer je nezamislivo, da bilo koja država članica EU ima paralelne veze sa dijelom teritorije neke druge države.

Patria: Kakav je Vaš stav o „famoznom“ mehanizmu koordinacije koje su vlasti u BiH usvojile?

Bećirović: Mnoge države unutar EU imaju probleme sa mehanizmom koordinacije, jer su državni organizmi tako konstituirani  da su nefunkcionalni, tromi i nedovoljno fleksibilni. To što je usvojeno u ovoj fazi nije toliko ni važno. Puno je važnije da mehanizam koordinacije u BiH funkcionira, u slučaju kada dođe do elementarnih nepogoda i drugih većih opasnosti, da bude takav da institucije na svim nivoima moraju usklađeno djelovati i biti u funkciji zaštite građana i imovine. Poplave su pokazale da BiH ima problema sa koordinacijom, Izbjeglička/migrantska kriza pokazala je da slične probleme ima i EU. (el)