Zahtjev Hagu: Hrvatska želi da kroz slučaj Prlić amnestira od krivice Tuđmana, Bobetka i Šuška

Republika Hrvatska zatražila je da se u svojstvu "prijatelja suda" uključi u žalbeni dio postupka pred Haškim sudom u predmetu "Prlić i drugi" u kojem su najviši hrvatski dužnosnici - bivši predsjednik Franjo Tuđman, bivši ministar obrane Gojko Šušak i bivši načelnik Glavnog štaba HV-a general Janko Bobetko nepravosnažnom presudom proglašeni učesnicima udruženog zločinačkog pothvata u svrhu etničkog čišćenja dijelova BiH, saopšteno je jučer iz Haškog tribunala.

U podnesku od 18. marta ove godine Hrvatska navodi da je prvostepeno vijeće 2013. u presudi u predmetu "Prlić i drugi" utvrdilo da su tri preminula najviša hrvatska dužnosnika - predsjednik Franjo Tuđman, ministar Gojko Šušak i general Janko Bobetko bili članovi udruženog zločinačkog pothvata te su smislili i proveli zajednički zločinački cilj promjene etničkog sastava teritorija koji je trebao ući u sastav hrvatske republike Herceg-Bosne tako što su naređivali i koordinirali događaje na terenu kako bi počinili zločine koji su bili rezultat plana trajnog uklanjanja bošnjačkog stanovništva s područja Herceg-Bosne.

Hrvatska traži od žalbenoga vijeća da joj odobri ulaganje podneska u svojstvu prijatelja suda te da se pojavi kao prijatelj suda u tom postupku. Hrvatska poručuje da bi njeno sudjelovanje u postupku u pogledu činjeničnih i pravnih pitanja bilo poželjno jer bi pomoglo vijeću u donošenju pravilne odluke.

"Predsjednik Tuđman, ministar Šušak i general Bobetko nakon svoje smrti imaju pravo na presumpciju nevinosti pred sudom", ističe Hrvatska u podnesku kojim traži da joj se omogući da u njihovo ime ulaže podneske, pišu hrvatski mediji.

Prvostepena presuda-međunarodni sukob  

Haški sud je šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u maju 2013. nepravosnažno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima tokom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata.

Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić (na slici) nepravosnažno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog štaba HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg sudije Jeana Claudea Antonettija, tada zaključilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-94. godine bio međunarodni sukob te da je većina zločina nad bošnjačkim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru udruženog zločinačkog pothvata u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana.

Cilj toga udruženog zločinačkog pothvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom.