Kriminal, korupcija, utaje i malverzacije česta pojava u političkim partijama u BiH

Za Patriju piše politički analitičar Almir TERZIĆ

Političkim partijama u Bosni i Hercegovini ne odgovara transparentni način finansiranja i utroška sredstava po preporukama Skupine zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO) Vijeća Evrope, ali i Centralne izborne komisije BiH jer bi na taj način ostali bez značajnog dijela finansijskih tokova koje često koriste ne samo u vrijeme izbornih kampanja za kupovinu birača, nego i potrošnju u lične svrhe.

A, jedna od ranijih sugestija CIK-a BiH je da se u Zakonu o finansiranju političkih stranaka ugradi odredba kojom se tim aktom uređuju načini i uvjeti stjecanja sredstava za djelovanje političkih stranaka, te nadzor i transparentnost stjecanja i trošenja sredstava.

Također, sugerira se da se propiše da se sredstva koja politička stranka u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih stranaka obezbijedi za svoje finansiranje zabranjeno trošiti za lične potrebe članova i funkcionera stranke, te druge aktivnosti koje nisu u vezi sa ostvarivanjem političkih ciljeva stranke.

Dovoljan dokaz toga su manipulacije političkih partija isplatama novčanih sredstava u privatne svrhe – plačanje troškova školovanja članova i njihove djece, ekskurzija, pa čak i računa za električnu energiju, otkup vlastitih knjiga, lažni računi za gorivo, službena putovanja, dnevnica, nelegalne isplate toplih obroka i naknada posmatračima samo su neki od nepravilnosti koje su utvrđene revizorskom istragom izvještaja o finansijskom poslovanju.

Kao eklatantan primjer malverzacija u političkim partijama ostat će zabilježen primjer da je kao pomoć za plaćanje električne energije od 3.000 KM otišlo jednom od dužnosnika HKDU-a, iako u svom vlasništvu ima dva luksuzna automobila – Posrche Cayenne i BMW 540.

U tom kontekst treba posmatrati i situaciju da GRECO već godinama u svojim evaluacijskim izvještajima ukazuje vlastima Bosne i Hercegovine kako nisu ispunili obaveze koje se odnose na uspostavu transparentnosti u način finansiranja političkih partija.

Da bi političke partije ovakve i slične aktivnosti mogle sprovoditi njihov ključni segment je finansiranje. I to ne samo iz budžeta što uglavnom čini oko 80 posto svih sredstava. Političkim partijama je veoma bitan segment i dio koji se odnosi na dotacije - pravnih (preduzeća) i fizičkih (pojedinaca) osoba.

Novi, sporni Zakon o finansiranju političkih stranaka u BiH koji je na snagu stupio u decembru 2012. godine, pokazao je to i kasniji izvještaj Službe za reviziju Centralne izborne komisije BiH, trebao je kako bi partije legalizirale svoje donacije, prvenstveno pravnih (firmi i kompanija) i fizičkih osoba i na taj način izbjegnu buduće sankcije CIK-a BiH.

Da je tako najbolje svjedoči podatak kako su stranke u narednim godinama od donacija pravnih i fizičkih osoba ostvarile prihode u svoje kase u milionskim iznosima. A, naime, jedna od glavnih izmjena Zakona o finansiranju političkih stranaka BiH i jeste bilo povećanje limita na godišnjem nivou za dotacije pravnih osoba sa 15 prosječnih plaća (oko 12.000 KM) na 50.000 KM, a fizičkih sa osam prosječnih plaća (oko 6.400 KM) na 10.000 KM.

Uvedena je i nova kategorija – donacija članova, kojim je dozvoljeno da svojim strankama na godišnjem nivou daju priloge u iznosu do 15.000 KM (uključujući članarinu), a da za to one partije ne snose sankcije.

Političke partije često koriste preduzeća kao izvor finansiranja bilo da se radi o nov čanim ili nekim drugim uslugama. A, ODIHR Misije OSCE-a je jasno ukazao u svom izvještaju (finansiranje iz privatnih izvora) da “visina priloga od strane jednog donatora može biti ograničena do izvjesnog maksimalnog iznosa, kako bi se rizik od korupcije sveo na najmanju mjeru”.

Postoji rizik od zaobilaženja ovih ograničenja korištenjem posrednika za obavljanje uplata. Učinkovit nadzor od nadležnih regulatornih agencija jedini je način da se spriječe bilo kakvi pokušaji kršenja ove odredbe. Kako bi se povećala učinkovitost ovakvog nadzora, trebale bi se razmotriti izmjene i dopune Zakona o finansiranju političkih stranaka na način na koji bi se banke obavezale da imaju poseban bankovni račun preko kojeg bi stranke stjecale sav novčani prihod i putem kojih bi nadležna tijela mogla kontrolirati i pratiti takav prihod u cijelosti, navedeno je u prijedlozima Ureda ODIHR-a koja kao i ista GRECO-a nisu uvažena.

Stoga je teško očekivati da će nova rješenja ponuđena kroz izmjene i dopune Zakona o finansiranju političkih partija BiH uvesti više reda u tu oblast. Jer, novca koji osigurava moć ne želi se odreći niko.