Dr. Kenan Vrca: Hrana je lijek, a lijek je hrana

Piše: Dr. Kenan Vrca, Planet zdravja BH

U današnje vrijeme brzog života, neprestane potrage za poslovnim uspjesima, finansijskim blagostanjem, te brige za porodicu i najbliže, vrlo rijetko ili nikako ne razmišljamo o načinu naše ishrane, o prehrambenim proizvodima koje unosimo u svoj organizam i općenito o tome šta treba smatrati zdravom ishranom a šta nezdravom, podrazumijevajući da nije samo tzv. junk food nezdrava hrana, već i štošta drugo, o čemu bi sigurno mnoge naše majke, bake ili nane bile iznenađene.
Pravilna, umjerena i zdrava ishrana je jedan od osnovnih temelja našeg sveukupnog zdravstvenog stanja i da biste navedeno zaključili ne morate biti nikakav doktor, specijalista, nutricionista kakvih je danas na stotine, no postavlja se pitanje šta možemo smatrati zdravom ishranom u moru navoda, mišljenja, marketing kampanja te lobija ove ili one vrste kojima smo naprosto bombardovani svakodnevno.

Osnovni kriterij za razlikovanje uvjetno rečeno zdrave ili nezdrave prehrane bi prema nama bio da li takva prehrana izaziva „kiselost ili bazičnost organizma“. Naime, krv našeg organizma, odnosno njena ph vrijednost može biti kisela ili bazična. Hrana, odnosno naš način ishrane, pored ostalih faktora, najviše utiče na kiselost ili bazičnost krvi. A zašto su kiselost ili bazičnost krvi, a samim tim i organizma važni?

Ogovor je vrlo jednostavan, kao što je i sve u ljudskoj prirodi, ravnoteža kiseline i baze u našem organizmu je od iznimne važnosti za zdravlje, nema organa niti pojedinačne ćelije našeg tijela koji ne mogu biti oštećeni ili potpuno uništeni zbog povećane kiselosti. Inače, kada je organizam, kako struka voli reći u metaboličkoj ravnoteži, tada je ph vrijednost krvi između 7,4 – 7,6 promila, sve manje označava samo jednu stvar – kiselost.

Čak prema uvaženom dr. Leonardu Coldwellu, autoru desetina bestsellera o prehrani i zdravlju, glavni uzročnik raka je upravo kiselost organizma:

- Svaki organizam svoje kiselo stanje može promijeniti u bazično u nekoliko sedmica, stoga se rak više nema čime hraniti i jednostavno nestaje.

Uspjeh bilo koje terapije stoga je mnogo veći ukoliko se tijelu samo malo pomogne da se oslobodi te kiselosti, što uključuje, smatra dr. Coldwell , jedino promjenu životnih navika i uzimanje namirnica koje nam daju potrebnu bazičnost organizma. Ljudsko tijelo je ugroženo ishranom i ishranom ga treba obnoviti, zaključuje dr. Coldwell.

Dr. Leonard Coldwell 

Stoga, metod pravilnog pristupa liječenju današnjih oboljenja se zasniva na principu da balans može i treba biti postignut kroz pravilnu ishranu  ali i odgovarajuće prirodne dodatke ishrani.
Nema vještačke hemijske supstance koja može da zamijeni prirodne puteve regeneracije i samorestauracije organizma. Naša su tijela potpuno opremljena svim sredstvima za samoodrživost pod uslovom da se njeguju na pravi način. Zato se skoro sve bolesti svrstavaju u sistematske bolesti, što samo objašnjava da je ukupna ravnoteža tijela pod napadom.

Dakle, u centru finih podešavanja ljudskog organizma, odnosno zdrave i bazične ishrane su minerali, a čak i blagi njihovi poremećaji mogu dovesti do velike nestabilnosti. Najbolji način da ih obezbijedimo organizmu, po našem mišljenju, je unošenjem prirodnih, neprerađenih ulja.
Pogotovo što su naša 100% prirodna, hladno cijeđena ulja, dobijena metodom nanotehnologije, zbog koje dolazi do direktne apsorpcije ulja u ćelijske membrane organizma.
Obzirom da nam priroda daje balansiran i doziran, lako usvojiv izvor, koji prepoznaje naše tijelo, ulja značajno pomažu postepenom uspostavljanju ravnoteže i samoiscijeljenja organizma, umanjenja kiselosti i postizanju bazičnosti istoga.

Naposlijetku, a u prilogu tvrdnji koliko je ishrana bitan faktor ljudskog zdravlja, spomenimo i dr. Colina Cambella koji u svojoj bestseller knjizi o ishrani „The China Study“ – „Kineska studija“ navodi primjer istraživanja provedenog 50-tih godina prošlog stoljeća na uzorku od 36.000 žena iz savezne države Iowe, u SAD-u, a koje su naučnici i istraživači pratili na period od šest godina. Na samom početku studije niti jedna od 36.000 ispitanica nije imala dijabetes, međutim na kraju šeste godine istraživanja 1.100 žena je ipak dobilo pomenuto oboljenje. 

Potonje su se naime, tokom šest godina istraživanja hranile isključivo bjelančevinama životinjskog porijekla, a 34.900 žena čija se ishrana tokom studije bazirala na povrću sa vlaknima, ugljenim hidratima i malim količinama nezasićenih masnih kiselina, nisu dobile dijabetes.
Zaključak se nameće sam po sebi, u prilog istom ide i citat dr. Colina Campbella iz Kineske studije: „Ishrana je osnovni ključ našeg zdravlja, a ono što većina smatra pravilnom ishranom – ustvari uopšte nije“.

Stoga, do sljedećeg čitanja razmislite malo o svojim prehrambeni i životnim navikama, ostanite zdravi i nasmijani ili to tek postanite, te liječite uzroke a ne posljedice vašeg eventualnog oboljenja, kako mi volimo reći u Planetu zdravja BH.