Procjenjuje se da tržište informatičke tehnologije (IT) u Bosni i Hercegovini godišnje vrijedi više od 300 miliona KM, uglavnom novca bh. poreskih obveznika, koji završe na računima stranih kompanija, najčešće u Zagrebu i Beogradu, otkriva bh. novinska agencija Patria.
Informatičke tehnologije podrazumijevaju izradu ili nabavku, instaliranje, održavanje računarskih softvera za kompanije. Jedan od IT stručnjaka u BiH, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, objašnjava za Patriju da su kupci takvih softverskih rješenja uglavnom javne bosanskohercegovačke kompanije. One manje tako nešto sebi teško mogu i priuštiti.
Primjerice, podsjeća, samo Univerzitetski klinički centar Sarajevo platio je više od 1.000.000 KM uspostavljanje informacionog sistema SAP, a čiji je krah nedugo nakon toga blokirao kompletan rad UKCS-a. Navodno su izgubljeni vrijedni podaci o finansijskom poslovanju UKCS-a.
Cijela afera izvlačenja novca bh. poreskih obveznika putem IT tržišta do sada se odvijala u tajnosti, bez prevelikog interesa javnosti za to, jer je afera od početka prekrivena plaštom „kupujmo domaće“.
- Strane kompanije otvaraju sestrinske firme u Bosni i Hercegovini. Uposle svega nekoliko radnika iz BiH. Nakon toga, pod plaštom „kupujmo domaće“ dobivaju milionske tendere u javnim bosanskohercegovačkim kompanijama ili od budžetskih korisnika. Naravno, novac ne ostaje u BiH, već ide na račune matičnih kompanija, u najvećem broju slučajeva to su firme iz Zagreba, a dio je i iz Beograda – objašnjava ovaj izvor.
Jasno je da se milionska afera odvija pod pokroviteljstvom vodećih političkih partija u zemlji.
Za to vrijeme, bosanskohercegovačke IT kompanije posao dobivaju na mnogo zahtjevnijem stranom tržištu. Ne smije se zaboraviti da su Nokijine (NOKIA) mape, koje su prije nekoliko godina zaludjele svjetsko tržište marketinga, nastale upravo u Sarajevu. Od domaćeg stručnjaka i u domaćoj firmi.
Patria, ovom uvodnom pričom, otvara seriju članaka o tome kako strane kompanije iz zemlje, svake godine, izvuku milione KM iz budžeta, a koji bi mogli ostati u Bosni i Hercegovini. Otkrivamo imena kompanija iz kojih je do sada izvučeno najviše novca. Šta „domaći izdajnici“ dobijaju kao nagradu za dodjeljivanje poslova stranim firmama...