Ako Hrvatska ne odustane od izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori, moguć je i sudski spor!

Ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Srebrenka Golić, kao nadležni organ za sprovođenje ESPOO konvencije i SEA protokola za Bosnu i Hercegovinu,  od 11. do 15. aprila učestvuje na konferenciji o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu i Protokola o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, koja se održava u Palati nacija u Ženevi, pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija, prenosi bh. novinska agencija Patria.

Ovaj događaj je od izuzetnog međunarodnog značaja jer treba da još snažnije promoviše strateški pristup procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu.  

Golić je, u okviru rasprave o primjeni SEA Protokola, upoznala strane konvencije i članice Protokola sa primjenom ESPOO konvencije i Protokola SEA od strane Hrvatske prema BiH kao pogođenoj zemlji prilikom izrade i donošenja strateških dokumenata u vezi sa potencijalnom izgradnjom odlagališta radioaktivnog i istrošenog nuklearnog goriva  na lokaciji Trgovska gora, u opštini Dvor u Hrvatskoj, u neposrednoj blizini granice sa BiH. 

- Iskoristila sam priliku i upoznala članice konvencije, ali i međunarodnu javnost, da je Republika Hrvatska još 2014. godine donijela Strategiju zbrinjavanja radioaktivnog otpada, istrošenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, iz koje je proizašla obaveza izrade Nacionalnog programa sprovođenja Strategije kojim se utvrđuje okvir za uspostavljanje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i da je u toku 2015. godine Republika Hrvatska počela sa aktivnostima na odabiru lokacije za izgradnju odlagališta otpada niske i srednje radioaktivnosti. S obzirom da se radi o odabiru lokacije za odlagalište radioaktivnog otpada, utvrđeno je da se radi o projektu iz priloga 1 Protokola SEA, kao i o projektu sa mogućim značajnim prekograničnim uticajem na životnu sredinu, što podrazumijeva obavještavanje pogođene strane.

Golić je upoznala učesnike konferencije sa razlozima na kojima se temelji činjenica o mogućem značajnom uticaju na životnu sredinu Bosne i Hercegovine, a koji su dobro poznati našoj javnosti:  Lokacija Trgovska gora se nalazi u neposrednoj blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom, udaljena je manje od 3 km od granice, područje koje se nalazi u neposrednoj blizini je naseljeno i broji oko 230.000 stanovnika, lokacija je bogata vodotokovima koji predstavljaju centralno slivno područje prema rijeci Uni i opštinama uz rijeku Unu i slivnom području prema rijeci Kupa i opštinama uz rijeku Kupa. Lokaciju Trgovska gora karakterišu vodotokovi koji se koriste za piće i u domaćinstvu, navodnjavanje zemljišta i turističke sadržaje.

S obzirom na geološku građu, područje Trgovske gore je vodopropusno, sa lošim seizmološkim karakteristikama (6. i 7. trusna zona) sa jakim vertikalnim i horizontalnim rasjedima. Svi ovi podaci su dobijeni od strane stručnih lica u periodu od kada su prvi put objavljeni navodi o mogućoj realizaciji ovakvog projekta na Trgovskoj gori.

U navedenom periodu Republika Hrvatska nije obavještavala nadležne institucije u Bosni i Hercegovini o sprovedenim postupcima u toku 2014. i 2015. godine.

- Nepostupanje Republike Hrvatske po članu 10. Protokola o strateškoj procjeni rezultiralo je usvajanjem odluka o protivljenju izgradnji ovog odlagališta na Trgovskoj gori od strane svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini. Republika Hrvatska je tek u drugoj polovini februara 2016. godine dostavila obavještenje o započetom postupku Strateške procjene Nacionalnog programa sprovođenja Strategije i Bosna i Hercegovina se izjasnila da kao 'pogođena strana' želi učestvovati u postupku. 

Činjenica da se radi o lokaciji u neposrednoj blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom, koja pri tom nema nuklearnu elektranu i nema vlastitog otpadnog istrošenog goriva, ovakvu odluku Republike Hrvatske čini posebno neprihvatljivom, tim prije što nije poznato da je sličan slučaj zabilježen bilo gdje u svijetu - kaže Golić.

Golić je apelovala da se utiče na preispitivanje odluke Republike Hrvatske u pogledu odabira lokaliteta Trgovska gora za odlagalište ove vrste otpada, a sama činjenica da je Sekretarijat konvencije, pored niza prekograničnih problema među zemljama članicama, ovaj slučaj uvrstio u dnevni red, daje za pravo da očekujemo i međunarodnu pomoć i posredovanje u mirnom rješavanju ove situacije.

- U razgovorima sa čelnim ljudima Konvencije, nakon obrazlaganja trenutne pozicije nas kao pogođene zemlje, ukazano je da nadležne institucije zadužene za predstavljanje BiH u međunarodnim odnosima, treba  i formalno da se obrate Odboru za implementaciju  pri ESPOO konvenciji u Palati nacija u Ženevi. Ovo je jedino tijelo koje je nadležno da izvrši procjenu i analizu primjene Konvencije i SEA Protokola od strane Republike Hrvatske - kaže Golić.

Ukoliko Hrvatska, kao strana, bez obzira na protivljenje BiH, tvrdi da odlagalište radioaktivnog otpada nema uticaja na život i zdravlje građana pogođene zemlje, BiH može Sekretarijatu Konvencije u Ženevi uputiti zahtjev za utvrđivanje postojanja uticaja.

- Ako dođe do nerazumijevanja o primjeni konvencije, strane treba da dogovorno traže rješenje, ako dogovora nema, pravdu ćemo potražiti pred Međunarodnim sudom pravde - kazala je ministrica Golić.​

U delegaciji su pomoćnik ministra za ekologiju Svjetlana Radusin i direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske Srđan Todorović.