Zlatko Miletić, generalni sekretar DF-a: Najvažnije je da ostanemo moralno stabilni

Prošla su tri mjeseca od našeg prvog razgovora sa tada upravo imenovanim generalnim sekretarom Demokratske fronte, Zlatkom Miletićem. U to vrijeme, zaintrigirani perspektivom tranzicije dugogodišnjeg policijskog dužnosnika u stranačkog funkcionera i političara, postavljali smo mu „kako-se-osjećate“ pitanja koja navode na introspekciju o tome kako podnosi „civilku“ i da li promjenu u karijeri doživljava kao svojevrsan kulturološki šok.

Povrh svega smo se (retorički) pitali i tako zaključili poduži intervju - da li će Miletić biti inkluzivan i demokratičan u upravljanju svojim novim referatom. Ne zato što smo gajili sumnje, nego što se ova dva pojma različito tumače i njihovi ishodi različito mjere u civilnim i policijsko-vojnim krugovima. Istina, tada se nismo usaglasili oko definicije i kriterija inkluzivnosti i demokratičnosti, da bi ih kasnije lakše mjerili, ali smo stekli jasan dojam o sekretarovoj viziji i intencijama, uglavnom zahvaljujući njegovom direktnom, neuvijenom govornom stilu i vrlo jasnom planu koji nam je tom prilikom predočio.

Ovog puta, fokus smo sa personalnog prebacili na profesionalni aspekt kako bi iz prve ruke (i neuvijeno) saznali progres realizacije pomenutog plana.

Pokušali smo utvrditi i to da li obilježavanje 3 godine postojanja stranke, 3.000 novih članova koji su pristupili u zadnja 3 mjeseca znači da se uključio „narandžasti alarm“?

PATRIA: Demokratska fronta je nedavno obilježila 3 godine postojanja i rada. Predsjednik stranke Željko Komšić je tom prilikom rezimirao da je u samo 3 godine stranka prošla sve faze - osnivanje, pobjedu na izborima, ulazak u vlast, izlazak iz vlasti, unutrašnje stranačke turbulencije – i da je sve to ojačalo Demokratsku frontu. Nas najviše intrigiraju pomenute turbulencije. Možete li nam ponuditi adekvatnu ilustraciju?

MILETIĆ: Kad se prvi put pojavila ideja o osnivanju Demokratske fronte, pa i kad je ona osnovana 2013. godine, niko od aktuelnih političara u to vrijeme nije vjerovao da će taj novi politički projekat uspjeti. Demokratska fronta i svi njeni članovi i simpatizeri su demantovali te političare na izborima 2014. godine. Ne mogu reći da sad doživljavamo neki strašan udarac u tom smislu, premda su naši politički protivnici počeli koristiti neka druga sredstva i ponašati se prema DF-u na drugačiji način. U posljednje vrijeme, naročito u zadnjih mjesec dana, osjetimo da pokušavaju na različitim mjestima širom FBiH da oslabe DF na način da u nju unesu neke vrijednosti, ako to možemo nazvati vrijednostima, po kojim oni funkcioniraju. Pokušavaju u pojedinim segmentima, ili prema pojedinim ljudima da nastupe na način da nas kriminaliziraju, da nas korumpiraju, da nam uvedu vrijednosti poput klijentelizma na kojem su neke stranke u BiH zasnovane, da nas natjeraju da se konformistički ponašamo, i da uvedemo neke druge vrijednosti u DF. Takođe koriste pojedine osobe koje pokušavaju da infiltriraju u DF, da nametnu neke svoje ideje kroz prelazak tih ljudi ovamo, na način da omekšavaju stavove Demokratske fronte o pojedinim pitanjima. Potrudićemo se u narednom periodu da to ne dozvolimo, a to smo zaključili i na samoj ceremoniji. U tom smislu, a vraćajući se tim istinskim vrijednostima Demokratske fronte, a to su moral, čestitost, patriotizam, Bosna i Hercegovina – to su pitanja kojima ćemo se posvetiti u narednom periodu i promovisati ih i kroz lokalne izbore.

PATRIA: Na skupu povodom obilježavanja godišnjice pomenuto je da je u posljednja 3 mjeseca stranci pristupilo oko 3.000 novih članova. Šta je po vašem mišljenju privuklo nove članove da u relativno kratko vrijeme pristupe? Da li je ovo rezultat strateškog lobiranja? Šta pokazuje statistika – da li se radi o članovima koji su prešli iz drugih stranaka ili do sada politički neopredjeljenima koji su godinama čekali najbolje rješenje?

MILETIĆ: Da budem precizan, taj broj je blizu 3.000 što je odličan rezultat. Uglavnom se radi o osobama koje prelaze iz drugih političkih partija. Pojedini pokušavaju ovdje pronaći prostor da ostvare neka svoja egzistencijalna pitanja. Jedan dio zaista dolazi iz uvjerenja na osnovu kojih je i zasnovana Demokratska fronta, tako da imate kombinaciju interesa koje mi prihvatamo bez obzira šta ko mislio, u najboljoj namjeri da im kroz našu organizacionu strukturu to i pružimo. Ovdje ima mjesta za sve, bez obzira na to gdje su do sada bili i čime su se do sada bavili. Naravno, ukoliko se budu ponašali u skladu sa Statutom i našim aktima. Svi članovi moraju poštovati svoje organizacione jedinice, odnosno strukturu rukovođenja u okviru stranke. Također vam moram reći da postoji intencija pojedinih političkih stranaka u BiH, o čemu sam između ostalog govorio na toj ceremoniji, da nas prigrle sebi. To nije loše u fizičkom smislu (smijeh), ali ako se ima u vidu da neke od tih političkih stranaka, kad vas zagrle, grle vas dok vas ne udave, moramo biti vrlo oprezni u vezi s tim. Istovremeno smo vrlo otvoreni - svako ko ima iskrene, čestite, dobre namjere i ko voli ovu zemlju je dobrodošao u DF.

Reforma javnih preduzeća

PATRIA: Kako je zaključena glavna tema skupa obilježavanja godišnjice - možete li kratko rezimirati ko i zašto izbjegava reformu javnih preduzeća?

MILETIĆ: Pored našeg Vijeća za ekonomsku politiku, 14 eminentnih profesora i akademika koji nisu članovi DF-a učestvovali su na toj tribini i dali su svoje mišljenje kako i na koji način riješiti taj problem. Da bi napravili reformu u toj oblasti, ono što se nameće kao prioritetno je da se izvrši depolitizacija tih preduzeća u smislu da za menadžere, upravne i nadzorne odbore u svim tim javnim preduzećima dođu ljudi koji su zaista kompetentni. Iako mi baš i ne vjerujemo da će se to desiti s obzirom da su javna preduzeća u BiH uglavnom „krave muzare“ raznih političkih stranaka, mi ćemo zaista insistirati na tome u kontekstu našeg opozicionog djelovanja ili drugačije, ovisno o tome šta će budućnost donijeti.  Stanovišta smo da je to prva stvar koju treba napraviti. Drugi prioritet je korporizacija tih preduzeća u smislu da se ona okrupne, da vidimo kako i na koji način treba resetovati ta preduzeća, da li u njih treba ulagati novac, da nađemo strane investitore koji su voljni da nam pomognu i da, napokon, od tih javnih preduzeća svi u BiH vidimo korist.

PATRIA: Predloženi su novi, moderni pristupi organizaciji i upravljanju – ima li DF stručne kapacitete da adekvatno razvije ovakav koncept, da ga testira i afirmiše; da ovo pitanje ne ostane samo na nivou zaključka, već da imamo konkretnije rezultate nečeg što bismo tada mogli nazvati „DF inicijativom“?

MILETIĆ: Mi već duže vrijeme radimo na tome; akademska zajednica BiH je zajedno sa našim ekonomskim Vijećem upućivala apel nadležnim federalnim organima da se ovo pitanje riješi. Međutim, na taj apel se nikada nije odgovorilo. U narednom periodu ćemo svakako nastaviti suradnju sa dijelom akademske zajednice – to može biti i putem izdavanja informativnih brošura, uputa o tome kako te probleme treba rješavati, za građane BiH, ali i za vlast – jer ako ljudi imaju zaista iskrene namjere da stanje u toj oblasti učine boljim, primijeniće to što bude napisano.

Trebamo poštene ljude

PATRIA: Na nedavno održanoj 7. sjednici, vaše Predsjedništvo je razmatralo procjene Kantonalnih odbora stranke u okviru realizacije Izborne strategije DF-a za predstojeće lokalne izbore. Možete  li nam prenijeti suštinu zaključka ovog sastanka?

MILETIĆ: Donijeli smo određene stavove, ali ćemo o tim pitanjima još razgovarati. Suština zaključka tog sastanka je da se porazgovara sa drugim političkim partijama o njihovim izgledima, o eventualnim zajedničkim nastupima. Vidjećemo da li u tim lokalnim sredinama možemo napraviti nekakav napredak.

Kad su u pitanju vijećnici, cilj Demokratske fronte je da na lokalne izbore izađe samostalno. Naravno, tu će možda biti nekoliko izuzetaka, eventualno jedan u Federaciji, nekoliko u Republici Srpskoj, ali ćemo zaista gledati da to uradimo na potpuno samostalan način. Kad su u pitanju kandidati za načelnike općina, svakako ćemo omogućiti našem članstvu da, tamo gdje misle da mogu ostvariti pobjedu, kandiduju svog člana. Možda to neće biti neki veliki broj kandidata, ali tamo gdje istaknemo kandidaturu, nastojaćemo da pobijedimo. U onim sredinama gdje nemamo prijedlog našeg kandidata za načelnika općine, pokušaćemo postići dogovor sa drugim političkim partijama ili podržati neovisne kandidate. Suština onoga šta misli i traži Demokratska fronta je da naša organizacija na općinskom nivou podrži one građane koji su najbolji za tu lokalnu zajednicu bez obzira iz koje sredine dolaze. Naravno, fašisti, nacionalisti, ISIL-ovci ne dolaze u obzir, međutim, ima dosta vrijednih, dosta poštenih ljudi koji u ovom trenutku nisu politički angažirani koji se mogu angažirati ako su zainteresirani – ako nemamo vlastitog kandidata, rado ćemo podržati takve ili predstavnike nekih drugih političkih partija, zaista, biće nam čast i zadovoljstvo.

Jedinstveni Mostar

PATRIA: Medijski prostor u posljednje vrijeme pune polemike o statusu Mostara, i to u kontekstu prijedloga SDA o utvrđivanju dvije opštine što se tumači kao podjela grada Mostara. Možete li nas podsjetiti na zvaničan stav Demokratske fronte kad su u pitanju status i unutarnja struktura Mostara?

MILETIĆ: Mi smo se u javnosti već očitovali po tom pitanju, a imali smo i zajednički pristup sa SDP-om kako i na koji način riješiti status grada. Uglavnom, mi se rukovodimo Ustavom i zakonom i jedino ono što nas opredjeljuje u slučaju grada Mostara je naša želja i htijenje da građani Mostara zaista imaju jedan grad, jedinstvene strukture, da on bude multietničan i da svaki konstitutivni narod u BiH, uključujući i Ostale, kao i one koji se izjašnjavaju kao Bosanci i Hercegovci, da im daju jednaka prava da učestvuju u vlasti. To podrazumijeva i Srbe koji, nažalost, u ovom trenutku nemaju bilo kakav mehanizam da artikulišu svoje interese. To stanje se zaista u narednom periodu mora promijeniti. Da li će se to uraditi ovom prilikom, kroz Izmjene i dopune Izbornog zakona ili na neki drugi način, ja vam u ovom trenutku ne mogu odgovoriti.  

PATRIA: SDP BiH je uputio prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH u hitnu parlamentarnu proceduru kako bi se odblokirali izborni procesi u Mostaru i tako potvrdili legalnost i legitimnost izbora u BiH. U tim naporima SDP je zatražio potporu DF-a i drugih stranaka.

MILETIĆ: Mi smo u suradnji sa SDP-om prije 15-ak dana slali zvaničan zahtjev, međutim, oni ga uopšte nisu uzeli u razmatranje što dovoljno govori o ozbiljnosti te komisije u smislu pristupa rješavanju svih problema, uključujući i grad Mostar. Svakako da ćemo sa SDP-om, ali i sa drugim strankama kojima to bude interes u Parlamentu BiH, nastaviti insistirati na ovim vrijednostima o kojima govorim. Možda čak u međuvremenu potpišemo s nekoliko stranaka u Mostaru još jedan dokument koji će se odnositi na načela do kojih mi držimo, bar kad su u pitanju specifičnosti grada Mostara. Pretpostavljamo da će ove velike političke partije doći sa svojim prijedlozima tek na dan kad se ovo pitanje bude raspravljalo na sjednici Parlamenta. Šta će se dešavati, u ovom trenutku bi bilo nezahvalno prognozirati.

Nikad više „glupi Bosanci“

PATRIA: S obzirom na vašu struku i praktično iskustvo, te sadašnju političku ulogu, ne odolijevamo zatražiti kratku analizu međususjedskih odnosa između BiH i Srbije – recentno izraženih pojačanih emocija i pooštrene retorike u kontekstu presude Karadžiću i Šešelju.

MILETIĆ: Donekle sam iznenađen svim tim dešavanjima, informacijama, dezinformacijama... koje su upućene upravo u povodu ta dva slučaja. Smatram da prvo moramo sačekati da te dvije presude postanu pravosnažne pa tek onda da damo neki svoj konačan stav. Ali, bez obzira na tu činjenicu,  žao mi je što se obje te presude ne sagledavaju u nekoliko konteksta; prvi kontekst je krivično-pravni, te utoliko o tom kontekstu trebaju da govore pravnici. Sad da neko cijeni da li je dovoljna kazna zatvora Karadžiću 40 godina ili je trebala biti izrečena mjera doživotnog zatvora, kad uzmete u obzir moralni aspekt takve presude, onda dođete do zaključka da je to malo. Međutim, kad uzmete u obzir da je u pitanju praktični, pravni aspekt te presude, onda morate postaviti pitanje gdje će on izdržavati kaznu zatvora. Zašto? U zavisnosti od zemlje gdje on bude izdržavao kaznu zatvora, može se desiti da je u tim zemljama, po njihovom zakonodavstvu, predviđen veći stepen pomilovanja za izreknutu doživotnu kaznu nego za kaznu zatvora u trajanju od 40 godina. Možda je upravo sudsko vijeće išlo s tom namjerom znajući gdje će izdržavati kaznu zatvora, da Karadžiću izrekne kaznu od 40 godina kako bi proveo što duži period u zatvorskoj jedinici u toj zemlji. Naravno, građanima BiH koji su njegovim zlom ili njegovim ponašanjem oštećeni, vrlo teško možete objasniti tu vrstu pravnog dejstva.

U slučaju presude Šešelju, Međunarodni sud pravde u Haagu je, ipak, u velikoj mjeri pomogao Bosni i Hercegovini. Kad uzmete u obzir ukupan broj presuda tj. osoba kojim su izrečene presude, ukupan broj zatvorskih kazni i godina koje su izrekli, ipak je to značajan rezultat. To što s vremena na vrijeme Haški tribunal „prokliže“ pa oslobodi ovog ili onog, to može govoriti o dvije mogućnosti; prvo, o nedovoljnoj pripremi tužioca za vođenje predmeta, ali, imajući u vidu da je u ovom slučaju on optužen po 9 tačaka optužnice, meni, kao osobi koja se bavila tim poslom, malo nevjerovatno izgleda da nije osuđen ni za jednu tačku. Djeluje mi i nelogično i nestvarno. Drugo, da je to možda neko uradio iz određenih političkih ciljeva. Zaista je to loše po region. Imajući u vidu vrstu ideologije koju Šešelj propagira – ideju „velike Srbije“, ne samo u Srbiji nego i na području Balkana, mislim da to može izazvati krupne posljedice. Ako premijer Srbije Vučić kaže to što je rekao u par navrata, o tome šta misli o toj vrsti ideologije, i da se o njoj negativno izražava, tada nema potrebe da ja govorim bilo šta u tom kontekstu, vjerovatno znate šta ja mislim o svemu tome. Međutim, šta je ovdje problem; mislim da od čitave ove priče niko od nas nema koristi. Mi trebamo pustiti pravosudnim institucijama, istoričarima i ljudima koji se bave tim pitanjima, da rade svoj posao, da to ide svojim tokom, a mi da se okrenemo budućnosti. Ne zaboravljajući, pritom, šta se desilo i imajući u vidu da tako nešto moramo izbjeći u budućnosti na svaki mogući način, u smislu da nas više niko nikad ne nazove glupim Bosancima ili Hercegovcima, već da budemo svjesni svog postojanja i svog identiteta, te da sve svoje snage i sredstva u budućnosti upotrebimo u tom smislu da, ako ništa, djeci koja će ovdje živjeti pružimo punu sigurnost i budućnost kakvu oni zaista zaslužuju.

PATRIA: Postulat Demokratske fronte – čestitost i poštivanje zakona. Ovo drugo je mjerljivo, ali kako definišete čestitost i kako odlučujete o tome da li je neko čestit? Kako to DF nastoji održati čestitost?

MILETIĆ: To je vrlo teško pitanje s obzirom da smo u Bosni i Hercegovini (smijeh). Članovi, simpatizeri DF-a nisu imuni na sve ovo što se dešava u BiH. Čestitost ima veze sa osobnim integritetom i njegovim razvojem. Koristimo svaku vrstu skupa ili bilo koji oblik političkog aktivitizma da svojim članovima, ali i građanima dokažemo da DF drži do i radi na izgradnji tih osobnih moralnih vrijednosti. Ako mi nismo takvi, kako nekom drugom da držimo predavanje o kriminalu, korupciji ili časnom ponašanju ako mi dozvolimo sebi tu vrstu komfora. Najvažnije za nas je da svi pojedinačno ostanemo moralno stabilni, a kad budu pojedinci moralno stabilni, bićemo kao organizacija moralno stabilni i bićemo jači politički faktor u BiH nego što smo to danas.