Posljednja epoha: Film o Srebrenici, genocidu i tragediji

Snimanje prvog igranog filma o Srebrenici, srebreničkom genocidu i žrtvama srebreničke tragedije pod nazivom The Last Epoch - Posljednja epoha počet će krajem augusta, odnosno, početkom septembra u Potočarima, najavljeno je na današnjoj press konferenciji održanoj u Sarajevu, kojoj su prisustvovali i predstavnici javnog života, gosti i prijatelji sedme umjetnosti, prenosi bh. novinska agencija Patria.

Film tretira bitan i bolan trenutak u historiji Bosne i Hercegovine – genocid u Srebrenici 11. jula 1995. godine.  Ovaj projekat 21 godinu nakon završetka rata govori o događajima u Srebrenici kroz tri perspektive: priču vojnika UN-a koji je tokom rata bio u Holandskom bataljonu i koji se nakon toliko godina prvi put vraća u Srebrenicu da potraži davno izgubljeni duševni mir, priču djevojčice koja saznaje da je usvojena u inozemstvu te se vraća u Srebrenicu u potragu za svojim pravim roditeljima i priču majke Srebrenice Hatidže Mehmedović – razorno tragična životna priča jedne žene čeličnog srca.

Scenarista i reditelj filma je Veysel Atasever, Nijemac turskih korijena, koji je svoju dosadašnju karijeru gradio na dokumentarnim filmovima. Ovaj film bi trebao biti njegov igrani prvijenac.

- Radnja filma se dešava u dva vremenska perioda, vremenu 1995. godine kada se desio genocid u Srebrenici i 2015. godine, 20 godina nakon genocida. Na ovaj način želim pokazati kako su događaji iz 1995. godine uticali na ove karaktere. Prije dvije godine gledao sam prenos dženaze iz Potočara i shvatio da iako živim i radim u Njemačkoj o genocidu u Srebrenici ne znam gotovo ništa. Počeo sam intenzivno istraživati, čitati dokumente, upoznavati i razgovarati ljude iz Srebrenice. Ti ljudi mi puno znače. Shvatio sam da je moja ljudska obaveza snimiti ovaj film - istaknuo je Ataserver.    

Producentica filma Funda Ayan, dugogodišnja saradnica u produkciji gotovo svih poznatih njemačkih TV kanala, osvrnula se na tehničku realizaciju snimanja filma Posljednja epoha i istaknula da će snimanje filma trajati najmanje dva mjeseca. Također je naglasila da će se pojedine scene iz filma snimati u Njemačkoj i Holandiji.

- Prvi dio filma će se snimati na lokalnim jezicima, dok će drugi dio filma biti na engleskom jeziku. U filmu će igrati različiti glumci iz različitih zemalja. Već znamo da glavnu žensku ulogu igra Mersiha Husagić, ali ćemo ovdje u BiH organizirati kasting kako bismo ostvarili saradnju sa bh. glumcima i filmskom industrijom - rekla je Ayan o istraživanjima koja su presudno uticala na odluku da se krene u realizaciju ovoga filma.

Životna priča Hatidže Mehmedović snažno je uticala i inspirisala je scenaristu i režisera Ataservera.

- Hvala ovim mladim ljudima koji su odlučili snimiti film o istinitim događajima u Srebrenici. Jer bez istine, pravde i pravednosti nećemo imati svjetliju budućnost. Drago mi je što će ovaj film biti snimljen zbog budućih generacija, da znaju šta se desilo. Ne da mrze, nego da odaberu pravi put, a ne put mržnje i zločina koji je nama oduzeo naše najmilije. Mi koji smo izgubili svoje najmilije i nećemo od njih dočekati nikakvu radost, ne želimo da ijedna majka na svijetu doživi našu sudbinu, da stoji pored masovne grobnice, čekajući hoće li pronaći barem jednu kost njenog djeteta. Tu bol je nemoguće opisati, ali zato moramo pisati, pričati, snimati da ne zaboravimo. Meni ovaj film neće pomoći da vratim svoje najmilije, ali će pomoći budućim generacijama da odaberu pravi put, a ne put mržnje - naglasila je Mehmedović.

Glavnu ulogu u filmu tumači glumica Mersiha Husagić, izbjeglica iz BiH koja je u ratu sa majkom izbjegla u Njemačku.

- Velika mi je čast i iznimno zadovoljstvo da sam poslušala svoje srce i rekla DA -  da za ovaj film, da za moj narod, moje roditelje, moje komšije, da za moju Srebrenicu.Sjećam se prve poruke koju sam dobila od Veysela u kojoj je pisalo “Srebrenica-film”. Upravo sam čitala knjigu “Srebrenica City” koja me je jako potresla. Ovo će biti drugi igrani film u kojem imam žensku ulogu, ali on se ne može porediti sa prvim. Jer ovo je ostvarenje moje želje da radim ovakvu vrstu filma o Bosni, upravo ja kao izbjeglica - kazala je Husagić.

Autori su dugo istraživali događaje koji su rezultirali genocidom u Srebrenici. U tome im je značajno pomoglo i poznanstvo sa jednim od najpoznatijih fotoreportera u BiH Ahmedom Bajrićem Blickom, koji je u julu 1995. godine zabilježio dolazak ranjenih, iscrpljenih, progonjenih, uplašenih, gladnih Srebreničana na slobodnu teritoriju u Sapnu.

- Bile su to emotivno jako teške i mučne scene koje nikada neću zaboraviti. Gledati te iscrpljene, bolesne, gladne ljude koji su prošli pravu torturu na Putu spasa, od opasnosti koje su vrebale na svakom dijelu puta, gladi, bojnih otrova, zatrovanih izvora, nevjerice da su se spasili… Kao što sam 1995. godine zabilježio te scene, sada ću snimati fotografije igranog filma - istaknuo je Bajrić.

Na pitanje novinara zašto se film zove upravo Posljednja epoha, Ataserver je istaknuo da je gotovo imao napisan scenarij, ali da nije imao naslov za njega.

- Za naziv Posljednja epoha opredijelio sam se jer zaista želim i mislim da ljudi u Bosni i Hercegovini zaslužuju da ovo bude posljednja epoha rata, genocida, mržnje, patnje.:. - rekao je Ataserver.   

Producentica filma Funda Ayan je kazala da se nije obratila državi Bosni i Hercegovini za finansijsku pomoć u realizaciji ovog filma, ali da je u ozbiljnim kontaktima sa značajnim poslovnim ljudima u BiH te da se nada saradnji na tom polju.