Kremić: Pomjeranje roka za objavu rezultata Popisa doveo bi do pravne nesigurnosti!

U vezi pisanja medija da neće biti održan novi sastanak Centralnog popisnog biroa zbog odsutnosti direktora Agencije za statistiku BiH i da mediji nezvanično saznaju da postoji mogućnost da Agencija za statistiku BiH predloži prolongiranje Zakonom utvrđenog roka (1.7.2016.) za objavljivanje podataka o Popisu i da će navedena Agencija umjesto utvrđivanja Jedinstvene metodologije predložiti izmjene zakona o Popisu kojima bi se rok za objavu podataka dodatno pomjerio regirao je Emir kremić, direktor Zavoda za statistiku FBiH, piše novinska agencija Patria.

- Takav prijedlog veoma bi negativno djelovao na proces Popisa koji se odvija od 2013. godine i navedenim prijedlogom pokušavaju se prikriti sva ranija neefikasnost u provođenju propisa o Popisu, zatim odgovornost, stručnost i zakonitost u blagovremenom donošenju Jedinstvene metodologije i objave Popisa u skladu sa zakonskim rokovima koji su bili objektivni i po vremenskoj dužini sasvim dovoljni za potpuno provođenje zakona o Popisu tj., postojao je vremenski rok od 2013. do 2016. godine za preduzimanje svih aktivnosti u skladu sa Zakonom - kaže Kremić.

Iz tih razloga sa aspekta normativno – pravne djelatnosti odnoso propisa i pravnih stavova koji regulišu način donošenja jednog zakonskog propisa i razloga za njegove izmjene i dopune, ukazuje da bi prednji prijedlog bio i zloupotreba u smislu izrade i izmjene zakonskih propisa.

- Normativno – pravna djelatnost traži da su u sprovođenju zakona nastale velike promjene i da je došlo do novih pravnih situacija u praksi da bi bili argument za pokretanje takve zakonodavne procedure.

U konkretnom slučaju nisu se desile nikave promjene u zakonskom smislu niti su nastale nove životne pravne situacije u primjeni zakona iz razloga što je Popis završen u skladu sa zakonom što su sve pravne oblasti popisane i urađene u skladu sa Zakonom.

I sa unutrašnjim standardima navedenim u zakonu tako da i nakon završetka Popisa nije ni moglo doći do novih pravnih situacija, zbog kojih razloga bi takav prijedlog bio nelegitiman, neuobičajen i predstavljao bi zloupotrebu zakondavne procedure u cilju prikrivanja neefikasnosti u radu, nedosljednosti, pokušaja predlaganja pravnih situacija suprotno zakonskim propisima, pokušaja ozakonjenja nezakonitih prijedloga u sprovođenju zakona za koje je javnost već saznala prilikom održavanja prethodnih sastanaka Centralnog popisnog biroa i izbjegavnja menadžmenta Agencije za statistiku BiH da utvrdi i donese jedinstvenu metodologiju na koju ih zakon obavezuje - navodi Kremić.

U koliko bi se eventualno, prihvatio navedeni prijedlog to bi značilo narušavanje principa zakonitosti i posebno principa konačnosti kao jednog od najvažnijih principa upravnog prava sa kojim se označava završetak jedne radnje odnosno jednog pravnog procesa.

Zato pravni stručnjaci, praktičari i teoretičari su uvijek iskazivali da povreda takvog principa vodi u: proizvoljnost, vremensku neodređenost i aribitrernost, što se upravo pokušava prolongiranjem navednog roka, što bi otvorilo i u budućnosti takvu praksu i postupanje i kada se zakoni nebi poštovali u određenim vremenskim rokovima uvjek tražilo produženje rokova. 

- Takve radnje bi dovele do pravne nesigurnosti, ugrožavanje vladavine prava i pravnog sistema uopšte a što bi se negativno odrazilo ne samo na statističku oblast već i na sve druge oblasti s obzirom da statistika kao nauka, statistički obrađuje razne oblasti kao što su privreda, ekonomija stanovništvo, pravna efikasnost, socijalna struktura, obrazovanje, školostvo, demografija, itd - precizira Kremić.

Istovremeno takav postupak Agencije za statistiku BiH bi doveo do paralizacije statističkih zavoda. Zavodi ne bi imali kredibilne podatke i radili bi sa podatcima i uspostavljenim uzorcima iz 1991. godine i da iz tih razloga takvi podaci Zavoda ne bi bili u funkciji trenutnog stanja i razvoja društva u Bosni i Hercegovini. Takvi podaci ne bi odražavali tačnost podataka čime bi bio narušen najvažniji princip statističkog rada a to je princip tačnosti koji je posebno naglašen u osnovama sistema uprave i umjesto tačnih i vremenskih novih podataka Zavod bi raspolagao sa starim i netačnim podatcima.

S time bi i princip tačnosti bio u potpunosti ugrožen takvim pravnim radnjama Agencije za statistiku BiH, pa se postavlja pitanje šta je konačni cilj takvih razmišljanja i da li to znači potpuno urušavanje entitetskih zavoda i nemogućnosti njihovog rada kao mogućeg dodatnog pritiska da se u jednom takvom novom vremenskom roku pokušaju ponovno isticati nezakoniti prijedlozi i vršiti pritisak na entitetske zavode da na sastancima Centralnog popisnog biroa prihvate nezakonite standarde kao sastavne djelove Jedinstvene metodologije koji se nisu ipak smjeli u ovom periodu prihvatiti niti objaviti?

To jeste najviše zbog principa odgovornosti koji bi se sigurno nametnuo predlaganjem nezakonitih prijedloga i dogovaranja a zakon i međunarodni standardi su veoma jasni kao i Evropska statistička praka kao i Evropska upravna praksa koja upravo traži samostalnost, stručnost, prefesionalnost, zakonitost, tačnost i konačnost pa prema tome ako je BiH podnjela aplikaciju za dobivanje statusa kandidata za članstvo u EU, umjesto afirmacije i poštivanja navedenih principa, u ovoj oblasti pokušava se zažmiriti i postupiti suprotno navedenim principima, što građani BiH sigurno ne žele i ne zaslužuju.