Sto godina je od zvaničnog priznanja islama u Mađarskoj, premda se o tome nije ovih dana nije govorilo.
Islam je priznat kao zvanična religija 1916. godine od Mađarskog parlamenta. Od 1878. godine veći broj bosanskih muslimana je zbog studija i trgovine doselio u Mađarsku. Posljednji veliki muftija Budimpešte bio je Hilmi Huisein ef. Durić, inače rođen u Bosanskoj Krupi. On je osnovao Islamsku zajednicu 1931. godine. Nova islamska zajednica Mađarske je 1988. de facto priznata kao nasljednica te zajednice iz 1931. godine, piše novinska agencija Patria.
Dva različita odnosa prema istom jubileju
U Mađarskoj, prema nekim pretpostavkama ima od pet hiljada do 49 hiljada i 900 muslimana, koliko su procjene CIA-e. Oni su godinama zahtijevali da budu dio Islamske zajednice Bosne i Hercegovine. Svojevremeno je Ištvan Toth potpredsjednik Islamske zajednice Mađarske rekao:
„Tokom povijesti mi Mađari smo živjeli u jednoj državi sa Bosancima, posljednji put od 1878. do kraja Prvog svjetskog rata. Predsjednik IZ Mađarske Zoltan Bolek piše u svojoj nedavnoj knjizi „Posljednji džihad“ o mađarsko-tursko-bosanskoj saradnji u Prvom svjetskom ratu, sa posebnim naglaskom na hrabrost i herojstvo naše bosanske braće“.
Mađarska ima oko dvadesetak džamija, a njih 13 su ostale očuvane još iz turskog doba. Postoje dva prevoda Kur'ana na mađarski jezik.
Glamurozno obilježavanje stogodišnjice zvaničnog priznanja islama kao religije u Hrvatskoj, otvorilo je i pitanje odnosa prema identičnoj mađarskoj godišnjici. Tim različitim tretmanima jubileja doprinio je donekle Orban svojim oštrim izjavama o islamu u toku dolaska talasa sirijskih izbjeglica prema Evropi .
Posjeta reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića Mađarskoj te prijem kod premijera Viktora Orbana bila je djelimičan odgovor na glamuroznu posjetu turskog predsjednika Redžepa Erdogana Republici Hrvatskoj, te posjetu člana Predsjedništva BiH Bakira izetbegovića prilikom obilježavanja stogodišnjice priznanja islama kao zvanične religije u Hrvatskoj.
IZ Hrvatske je dio IZ BiH
Posjeta reisa Kavazovića Mađarskoj može se tumačiti kao neka vrsta balansa onom velikom zagrebačkom skupu. Preko ovog zaboravljanja mađarskog jubileja mogao bi se problematizirati u neku ruku i onaj zagrebački događaj.
Naime, sve je u glavnom gradu Hrvatske govorilo kako treba zaboraviti sukobe od 1992. do 1994. i odnos zvanične hrvatske politike prema tim događajima. Za vrijeme svog liderstva hrvatski predsjednik Franjo Tuđman negirao je i Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake kao narod, a islam tretirao gotovo rasistički.
No, najveći gaf zagrebačkog skupa tiče se stalnog potenciranja zvaničnih vlasti Republike Hrvatske da su oni nosioci i promotori tolerantnog evropskog islama.
Islamska zajednica Hrvatske je dio IZ BiH. Dakle, promotor evropskog tolerantnog islama može biti samo Sarajevo. To se pokazalo i dokazalo i u najtežim vremenima.