Duraković: Grujičićeva kandidatura je uvreda, u Srebrenici i dalje žive političke namjere iz 90-ih

Ćamil Duraković, kandidat za načelnika Srebrenice kome su podršku dale sve probosanske stranke u emisiji Interview 20 na BHT urednice Sanele Prašović-Gadžo u otvorenom razgovoru kazao je da je svoj mir i ličnu satisfakciju pronašao u Srebrenici, prenosi bh. novinska agencija Patria.

- Vidim dosta i zadovoljnih lica i onih koji svoj život ovdje vide u budućnosti i oni koji bi eventualno mogli ovdje da dođu, ima i takvih, a ima i onih koji se iziritiraju pa ne žele da budu ovdje nakon što se razočaraju lično, da li
zbog toga što nema posla, nema opcije, ali nigdje nema posla, tako da ovo ne može biti Berlin niti je ikad bio, ali neki standard koji smo mi ovdje uspostavili je uglavnom standard sa tendencijom na bolje. Ta duša na neki način se oporavlja, jer dosta smo mi izgubili pored tog biloškog gubitka samih ljudi, izgubili smo sadržaj, izgubili smo ljude po struci koji su bili nosioci nekih društvenih aktivnosti, tipa doktori, nastavnici, profesori, menadžeri, to nije samo da je neko poredao 8.372 osobe plus one koje su ubijene od '92. do '95. i uništio, nego je uništio jedno društvo koje je
nosilo sve životne procese od kulturološkog, privrednog, društvenog, socijalnog, o tome se malo priča u Srebrenici. Mi revitaliziramo život od nule - kaže Duraković.

Duraković je u Srebrenicu došao 2005. godine, a danas ga brine što se gubi ona pažnja i podrška koja je bila najveća 2000.godine kada je tek povratak krenuo. 

- Nažalost, danas kada smo uspostavili neki temelj društva koji može da se nadograđuje, mi nemamo takve potpore, mi imamo 5 kuća godišnje, mi imamo ad hoc neke donacije koje su vrlo spontane, neplanirane, nisu sistemski organizirane i mi samo čekamo na to. Kao lokalna zajednica nemamo kapacitete da to sve na neki način pratimo, recimo obdanište koje ćemo graditi je preraslo kapacitete djece koju mi sada imamo u Srebrenici, ono je nekad bilo ogromno, 2003. je bilo ogromno jer nije bilo 5 djece u tom obdaništu, sada tamo ima 80 djece i još 60 čeka da bude
primljeno, a mi nemamo kapacitete - kaže Duraković.

Duraković je odgovarajući na pitanje šta je to najvažnije za Srebrenicu kazao da je pitanje broj jedan Guber banja.

- Banja je u nekom statusu quo gdje upravo Vlada Republike Srpske je napravila takav problem i to je problem
koji se može telefonom riješiti, samo da Milorad Dodik uzme telefon i Komisiji za koncesije Vlade RS kaže riješite to, to je tako prost problem, a mi ga već 6 godina rješavamo i priroda inače, ne samo Srebrenice nego ove zemlje je kad nemamo problem mi ga napravimo i onda se slomismo nešto rješavajući, on to može telefonom riješiti, ali nikada nije uradio, međutim oni naprave da je to nešto nelegalno i nešto izmisle.

Na direktno pitanje urednice Prašović Gadžo kakav je danas suživot u Srebrenici, načelnik Opštine Srebrenica je kazao:

- Zadovoljavajući, osim ako imate par ispada koji se dese ili su oni uglavnom montirani sa strane po potrebi, ali ljudi koji ovdje žive ja sam zadovoljan, i mislim da je najsvijetlija strana Srebrenice upravo ta snaga da najviše stradamo, a da se najprije na neki način oporavljamo i mirimo. Ako to može u Srebrenici, onda meni nema šta soliti pamet neko iz Lukavca, samo karikiram mjesta da se ne bi neko uvrijedio. To je meni najsvijetlija poruka Srebrenice, kada ja prije nekoliko dana dođem u Sarajevo na koncert naše djece, gdje je moja Ajna, gdje je Dragica i usred Sarajeva djeca
otkidaju, naša djeca zajedno nastupaju i to je psihološki govoreći za mene fascinatno. Ja nekad sretnem ljude za koje mi znamo da su ovdje učestvovali u ratu, neki su ubijali, neki ne, to Tužilaštvo mora da radi, ali nekako u mojoj duši, ja mu pružim ruku - priča Duraković.

Na pitanje šta osjeti kada dođe u Memorijalni centar Potočari gdje su hiljade nišana na mezarima ubijenih Srebreničana, Duraković kaže da svaki put kada uđe doživi onu prvobitnu emociju koju je imao kada je prvi put iz Amerike došao.

- Da li je to takva atmosfera ovdje, takav zrak ja zaista ne znam, uglavnom imam teškoće generalno funkcionisati ovdje posebno kada se radi o nekim obraćanjima, predavanjima mlađim generacijama i kada stanete i vidite masu te djece koja sada iz škola širom BiH i svijeta dolaze ovdje da posjete i onda vidim sebe kada sam imao 16 godina. Onda vam to probudi tu personalnu emociju do one gdje morate biti trezveni da poručite nešto što je bitno da se odavde odnese, to je istina i samo istina.

Na pitanje urednice Sanele Prašović Gadžo šta građani BiH moraju naučiti iz datuma 11. juli, Ćamil Duraković je kazao:

 - Ono što mene lično iritira jeste da mi ne shvatamo da je ovo mezarje i Memorijalni centar žrtvama genocida, nekome ko je prije svega dao život za državu, ne samo za Srebrenicu, ovo je cijena, ovi bijeli nišani su cijena države kakvu danas imamo. Možda neko njom nije zadovoljan ili jeste, ali ona je država. Znao sam opominjati osobe koje uđu ovdje, pa da kažem u najmanju ruku drsko obučeno ili nešto što nije prilično za ovakvo mjesto, ovo je mjesto gdje se šuti i gdje priliku za govore očito trebaju imati sam one majke koje neumorno to rade godinama i oni koji su to preživjeli jednim dijelom.

Na ovogodišnje obilježavanje 11. jula doći će samo oni gosti kojima majke Srebrenice to dozvole.

Komentirajući dešavanja oko kandidata iz reda srpskog naroda Mladen Grujičić za načelnika Srebrenice, Duraković je kazao da je suština poruke platforme srpskih stranaka uvreda.

- Ja ću citirati doslovce šta je on rekao, on je rekao da Srbin treba doći na mjesto načelnika da se konačno priča o tom gradu relativizira. Relativizacija je komponenta genocida, relativizirati istinu o zločinu genocida je genocid, pokušao sam da ostvarim komunikaciju s tim čovjekom, bio je dva puta ovdje u Memorijalnom centru, ali reći direktno i eksplicitno da želi relativizirati ovo je ništa manje od Karadžića i toga me je strah.

Strah me da se oni ne ujedinjuju oko platforme ekonomskog razvoja, društvenog, socijalnog, oni se ujedinjuju da relativiziraju priču, to je opasno za ovu zemlju i opasno je da postoje takve političke namjere koje su kontinuitet onih namjera iz '90. ovdje. Ako on nastavi s takvom politikom, onda će ovi nišani biti većina u Srebrenici jer ovdje živih ljudi neće biti, jer su i sami Srbi kolateralna šteta takve politike i mislim da je to malo pretjerano, jer on očito ne poznaje Srbe koji ovdje žive jer on nema dodira, nema s njima nikakvih odnosa, a ja imam i mogu da govorim u ime njih, ali bojim se da će nas takve politike ostaviti u manjini, sve one normalne ljude koji su u proteklom periodu pokušali živjeti zajedno.

Komentirajući situaciju sa glasanjem i biračkim spiskovima, Duraković je kazao da na dan izbora kolone autobusa dolaze iz Srbije u Srebrenicu na glasanje.

- Riječ je o biračkom spisku gdje je matematika, kada smo mi uradili analizu takva kakva jeste, 7.111 je osoba srpske nacionalnosti, negdje oko 3.000 je Bošnjaka plus ovi u odsustvu interno raseljeni ili izbjegli koji još uvijek imaju privremene lične karte, kada dodamo na taj broj i poštu koju smo imali 2012. negdje je razlika oko 2.000 i tu je ta suštinska razlika upravo onih Srba koji ovdje ne žive i to javnost ne zna. Bošnjaci odavde nisu otišli svojom voljom, ako ćemo pričati o inžinjeringu, neko je pobio ljude genocidom i sada hajdemo na izbore. Ljudi su protjerani genocidom, oni koji su danas živi mi njima nismo minimum uslova na neki način obezbijedili da se vrate i kad se takav dođe i prijavi da izvadi ličnu kartu njega zovu fiktivnim glasačem, ove su ubili da ne postoje, a one zovu fiktivnim, zašto mi idemo ka dijaspori jer njima ne mogu ništa, oni imaju svoje pravo, oni su državljani ove države, ali nažalost čujem da ovim popisom žele te ljude izbrisati, da ne žive, da ne postoje.

Duraković je kazao da glasači moraju izabrati načelnika koji neće dozvoliti da se relativizira prije svega
priča iz naše prošlosti i neko ko bi mogao ovdje nešto učiniti po mjeri svih građana ovog mjesta, a očito sad za sad ne vlada takvo stanje.

- Jednog dana kada bi došao Čedomir Jovanović i rekao želim biti načelnik Srebrenice, ja
bih mu dozvolio, ali da dođe, kako čujem ime Mladen Grujičić, osoba koja na svom Fejsbuk profilu ima Karadžićevu sliku i kaže "idemo dalje", to je srpski kandidat za načelnika. Srbin i Bošnjak koji negira genocid ne može biti načelnik Opštine Srebrenica.

Odgovarajući na pitanje šta misli o Miloradu Dodiku, Duraković je kazao da je sposoban političar koji zna zatalasati mase. Ne može reći da je zadovoljan koliko je Banja Luka uložila u Srebrenicu. Isto tako premijerka Željka Cvijanović nikada ga nije primila iako je nekoliko puta tražio sastanak.

- Isto tako ni Fadil Novalić premijer Federacije BiH me nikada nije primio od kada je preuzeo mandat, tražio sam i kod njega sastanak, čovjek nikad nije odgovorio, imam pravo da ga prozovem. Neka oni objasne sada zašto je to
tako.

Ćamil Duraković nikada zvanično od bošnjačkog člana Predsjedništva niti od Predsjedništva nije pozvan protokolom da dođe na Dan nezavisnosti države, na Dan državnosti itd.