Ustavni sud BiH odlučio: Vlasti u RS nemaju pravo zabraniti bosanski jezik

Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je apelaciju Safeta Softića koji je tražio ocjenu ustavnosti Ustava Republike Srpske u dijelu koji govori o „Jeziku bošnjačkog naroda.“

Ali, iz Ustavnog suda BiH dalje objašnjavaju da vlasti u RS nemaju pravo Bošnjacima određivati kako će nazivati jezik kojim govore, piše Patria.

Vlasti u RS osporavaju izučavanje bosanskog jezika u školama na području RS-a. Umjesto bosanski jezik profesori u školama bošnjačkoj djeci u knjižice upisuju bošnjački jezik. Bošnjaci se oštro protive takvom ponašanju vlasti u RS.

Safet Softić, koji je u to vrijeme obnašao funkciju drugog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine podnio je ocjenu ustavnosti prve rečenice člana 7. stav 1. Ustava Republike Srpske u dijelu koji glasi: „Jezik bošnjačkog naroda.“

Softić je naveo da ta odredba nije u skladu s Preambulom Ustava BiH. Softić je smatrao i to da odredba krši i odredbe Evropske konvencije, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, Konvencije o pravima djeteta, Okvirne konvencije o regionalnim jezicima i jezicima manjina, Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, kao i odredbe Okvirne konvencije o pravima manjina.

- Ustavni sud Bosne i Hercegovine je zahtjev podnosioca odbio kao neosnovan jer je utvrdio da je prva rečenica člana 7. stav 1. Ustava Republike Srpske u dijelu koji glasi: „Jezik bošnjačkog naroda“ u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine – navode iz Ustavnog suda BiH.

Iz Suda dalje pojašnjavaju:

- Ustavni sud je, između ostalog, zaključio da je prva rečenica člana 7. stav 1. Ustava Republike Srpske u dijelu: „Jezik bošnjačkog naroda“ neutralna odredba koja ne određuje naziv jezika, već sadrži ustavno pravo konstitutivnog bošnjačkog naroda da, kao i svi konstitutivni narodi i ostali koji se tako ne izjašnjavaju, jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele, što je u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i svako suprotno postupanje u praksi vodilo bi kršenju Ustava Bosne i Hercegovine, ali i Ustava Republike Srpske.

Također, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je, između ostalog, konstatirao da Ustav Bosne i Hercegovine nigdje ne propisuje da se imena jezika kojim govore konstitutivni narodi moraju vezati za ime konstitutivnog naroda. Ustav Bosne i Hercegovine daje pravo konstitutivnim narodima i ostalim da jezik kojim govore nazovu imenom kakvim žele. Ovakva odredba ne daje pravo javnim vlastima u Republici Srpskoj da u konkretnim slučajevima određuje ime jezika kojim govore Bošnjaci suprotno od njihovog ustavnog prava da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele.

Ime jezika ne može biti uvjetovano ni lingvističkim pravilima zato što je ustavno pravo na ime jezika odvojeno od sadržaja jezika, standarda jezika, itd. Osporena odredba ne sprečava Bošnjake niti bilo koga drugog da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele. Stoga, ovakav koncept osporene odredbe upravo slijedi stav da Ustav Bosne i Hercegovine daje pravo svim konstitutivnim narodima, pa tako i Bošnjacima, kao i drugima koji se tako ne izjašnjavaju da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele.