Centralna manifestacija 506. Dana Ajvatovice održana je danas na ajvatovičkom platou nakon klanjanja podne namaza i učenja dove. Više desetina hiljada vjernika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, ali i inostranstva pohodilo je ovo najveće i najčuvenije dovište, piše novinska agencija Patria.
Ahmed ef. Adilović muftija travnički predvodio je kolonu zajedno sa okićenim jahačima. Bajraci, konji, tekbiri, ilahije bili su sastavni dio duha Ajvatovice kao i proteklih više od pet stoljeća.
Povorka je došla na Čardak-han u vrijeme sabah-namaza, nakon čega je klanjan sabah i proučeni Ja'sini prusačkim šehidima i svim šehidima Bosne i Hercegovine.
Potom je u Pruscu izvršena prozivka bajraka i formiranje ajvatovačke povorke. Na čelu je, kao i uvijek, bio bajrak Ajvaz dedin, a iza njega ostali bajraktari, pješaci i konjanici. Cijelim putem sve do Ajvaz dedine stijene učili su se tekbiri i ilahije. Dolaskom pred stijenu, povorka se zaustavila kako bi bila proučena sura Feth i dova.
Potom su svi prošli kroz stijenu, što je također dio tradicije, te se zaputili prema ajvatovičkoj livadi gdje je klanjan podne- namaz.
Ajvatovica je dobila ime po Ajvaz dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. stoljeću u Bosnu došao sa prostora Turske. Prema legendi Ajvaz dedo je 40 jutara iz Prusca pješačio skoro sedam kilometara i dolazio na ovo mjesto moleći Allaha dž.š. da u Prscu proteče voda.
Četrdeseto jutro, nakon klanjanja sabah-namaza Ajvaz dedo je zaspao i sanjao da su se pobola dva ovna, crni i bijeli. Probudio se iz sna u trenutku kada su se ovnovi udarili rogovima. Prasak koji je čuo bilo je ustvari razdvajanje stijene, nakon čega je voda potekla prema Pruscu.
Program 506. Dana Ajvatovice nastavlja se 1. juna u Fojnici dramom Elči Ibrahim-paša, dok će posljednja manifestacija biti održana u Jajcu izložbom slika "Kistom kroz Jajce".
Ajvatovica zabranjena 1946., a obnovljena 1990. godine
Legenda o Ajvaz dedi i odlazak na dovište kod njegove stijene tradicija je koja stoljećima živi i prenosila se sa generacije na generaciju. Zabranjena je 1946. godine,a tradicija se obnavlja 1990. godine i od tada desetine hiljada vjernika ponovno dolaze na Ajvatovicu kako bi proučili "kišnu dovu" za Allahovu milost i uspješnu i rodnu godinu.
Tokom agresije na BiH, Ajvatovica i Prusac odbranjeni su pod gotovo nemogućim uslovima i time snagu legende o tom čudesnom dijelu bosanske zemlje samo dodatno pojačali i učvrstili.