Obradović: Srbija ostaje posvećena saradnji s Hagom

Specijalni predstavnik Vlade Srbije Saša Obradović rekao je danas u Njujorku da Srbija ostaje posvećena saradnji sa Haškim tribunalom i da domaće sudstvo nastavlja borbu protiv nekažnjivosti zločina izvršenih tokom oružanog sukoba u bivšoj Jugoslaviji, uprkos kritikama zbog odluke o neizručenju troje radikala, izvještava TANJUG, prenosi novinska agencija Patria.

Govoreći na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, Obradović je obrazložio odluku Višeg suda u Beogradu prema kojoj  nisu ispunjeni zakonski uslovi za postupanje po nalogu Tribunala za hapšenje i izručenje Petra Jojića, Vjerice Radeta i Jove Ostojića optuženih za nepoštovanje tog suda u postupku koji se u Hagu vodi protiv lidera Srpske radikalne strane Vojislava Šešelja.

Obradović je ukazao da je nalog za hapšenje izdat dva mjeseca nakon puštanja Šešelja na privremenu slobodu (u januaru 2015. godine), i da je srpska vlada zbog rizika po nacionalnu bezbjednost, imajući u vidu sve relevantne okolnosti i analize, procijenila da ispunjenje naloga Tribunala treba da se odloži.

On je u tom kontekstu podsjetio na slučaj Ševketa Kabašija koji se pred sudom pojavio tek četiri godine nakon što je Trbinal izdao nalog za njegovo hapšenje. Podsjetio je i da je srpska vlada predlagala da se protiv okrivljeniih radikala postupak sprovede pred domaćim pravosuđem, što je Tribunal odbio.

- Kada je vlada odlučila da nastavi sa postupanjem po nalogu, Ministarstvo pravde je proslijedilo slučaj Višem sudu, koji je prema Zakonu o saradnji s haškim tribunalom nadležan da odluči da li su ispunjeni uslovi za izručenje, ukazao je Obradović.

Viši sud u Beogradu je, kako je naveo, prvi put u istoriji saradnje Srbije sa Tribunalom 18. maja zaključio da nisu ispunjeni uslovi za hapšenje i izručenje okrvljenih Petra Jojića, Vjerice Radeta i Jove Ostojića, jer Zakon o saradnji s Hagom utvrđuje obavezu Srbije da isporučuje samo okrivljene za najteže ratne zločine, genocid i zločine protiv čovječnosti, a ne i zbog nepoštovanja suda.

U tom kontekstu, Obradović je podsjetio Savjet bezbjednosti i na dopis ambasade Francuske u Hagu upućen Tribunalu 27. decembra 2011, kojim je odbijeno izručenje nekadašnje portparolke haškog tužilaštva Florans Artman, optužene za nepoštovanje suda, što je slučaj i s radikalima. 

- Francuska nema pravni osnov na raspolaganju koji bi joj omogućio da postupi po zahtjevu za hapšenje gospođe Florence Hartman i njeno prebacivanje u Tribunal, navodi se u tom dopisu koji je citirao Obradović.

Prema njegovim riječima, odluka srpskog suda ni na koji način ne isključuje odlučnost Srbije da nastavi da sarađuje sa Tribunalom na najaktivniji način.

- Mi ne smijemo da budemo obeshrabreni u našim naporima koji treba da dovedu do  pomirenja i saradnje a to obuhvata i suđenja  pred domaćim sudovima onima koji su odgovorni za zločine. Žrtve neće biti zaboravljene i ne smije se dozvoliti da se zločini ponove, rekao je Obradović.

On je takođe podsjetio da je Vlada Srbije postupila po nalozima za hapšenje dvojice optuženih pred Tribunalom Jovice Stanišića i Franka Simatovića, kojima je ukinuta prvostepena oslobađajuća presuda tog suda.

To su bili prvi nalozi za hapšenje od vremena hapšenja posljednjih optuženih Ratka Mladića i Gorana Hadžića, napomenuo je Obradović konstatujući da se te važne informacije nisu našle u izvještaju glavnog tužioca Tribunala.

Specijalni predstavnik Vlade Srbije obavijestio je Savjet bezbjednosti da je Srbija nedavno usvojila i Nacionalnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina koja je usmjerena na jačanje efikasnosti domaćih procesa za ratne zločine i promociju regionalne saradnje u toj osjetljivoj oblasti.

- To je odraz posvećenosti moje Vlade na odgovornost za osnovne međunarodne zločine, bez obzira na nacionalni, etnički ili vjerski status počinioca ili žrtve, naveo je Obradović i napomenuo da Srbija s pravom očekuje da i ostale države bivše Jugoslavije imaju iste ciljeve i da djeluju u skladu sa principima međunarodnog humanitarnog prava.

U tom smislu Obradović je Savjet bezbjednosti podsjetio da je Hrvatska donijela samo jednu pravosnažnu presudu za zločine nad Srbima izvršene u akciji "Oluja" 1995, uprkos tome što su i Haški tribunal i Međunarodni sud pravde našli da su nad srpskim civilnim stanovništvom vršena ubistva, djela protiv čovječnosti i okrutno postupanje tokom i nakon operacije Oluja.

Osim toga on je ukazao i na pokušaje Hrvatske da utvrdi nekažnjivost za svoje državljane kada su u pitanju ratni zločini, a što je u svom izvještaju potvrdio i haški tužilac.

Povodom kritika upućenih na neizbor novog tužioca za ratne zločine u Srbiji, Obradović je naveo da je u toku novi krug izbora, dok u međuvremenu srpsko tužilaštvo za ratne zločine nastavlja da bude u potpunosti operativno pod vođstvom prvog zamjenika tužioca.

On je ukazao da je u Srbiji od početka 2016. godine potvrđeno osam optužnica protiv 15 optuženih za ratne zločine, što znači da će uskoro početi suđenja, stoji u izvještaju novinske agencije TANJUG.