Ko negira bosanski jezik negira i Dejton, ako ga ukinemo onda nema ni mira ni RS-a ni budućnosti BiH

Vlasti RS-a negiraju bosanski jezik iako je i Dejtonski mirovni sporazum na koji se čelnici RS-a pozivaju jer je on garant opstanka ovog entiteta potpisan na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku, a svoje potpise 14. decembra 1995. godine stavili predsjednik RBiH Alija Izetbegović, predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević i predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman.

Novinar i politički analitičar Mirnes Kovač kazao je za Patriju da je Dejtonski mirovni sporazum potpisan na BOSANSKOM JEZIKU - onaj ko negira bosanski jezik negira "slovo Dejtona".

- Hoćemo li ukinuti Dejton? Onda se vraćamo na početak - a onda nema mnogo toga: ni mira, ni RS-a, ni budućnosti ni napretka narodima u Bosni i Hercegovini - kazao je Kovač.

S druge strane i Ustavni sud BiH potvrdio je da je ustavno pravo konstitutivnog bošnjačkog naroda da, kao i svi konstitutivni narodi i ostali koji se tako ne izjašnjavaju, jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele, što je u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i svako suprotno postupanje u praksi vodilo bi kršenju Ustava Bosne i Hercegovine, ali i Ustava Republike Srpske.

Također, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je, između ostalog, konstatirao da Ustav Bosne i Hercegovine nigdje ne propisuje da se imena jezika kojim govore konstitutivni narodi moraju vezati za ime konstitutivnog naroda. Ustav Bosne i Hercegovine daje pravo konstitutivnim narodima i ostalim da jezik kojim govore nazovu imenom kakvim žele. Ovakva odredba ne daje pravo javnim vlastima u Republici Srpskoj da u konkretnim slučajevima određuje ime jezika kojim govore Bošnjaci suprotno od njihovog ustavnog prava da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele.

Ime jezika ne može biti uvjetovano ni lingvističkim pravilima zato što je ustavno pravo na ime jezika odvojeno od sadržaja jezika, standarda jezika, itd. Osporena odredba ne spriječava Bošnjake niti bilo koga drugog da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele. Stoga, ovakav koncept osporene odredbe upravo slijedi stav da Ustav Bosne i Hercegovine daje pravo svim konstitutivnim narodima, pa tako i Bošnjacima, kao i drugima koji se tako ne izjašnjavaju da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele.