Katastrofalne posljedice klimatskih poremećaja: Više bolesti i veća smrtnost

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je analizu posljedica klimatskih promjena. One će sve više utjecati na socijalne i ekološke determinante zdravlja: čist zrak, čistu vodu za piće, dovoljno hrane i sigurna skloništa. Smatra se da će između 2030. i 2050. godine, klimatske promjene uzrokovati 250.000 smrtnih slučajeva godišnje, od pothranjenosti, malarije, dijareje i toplotnog stresa, piše Patria.

Direktni gubici procjenjuju se na dvije do četiri mlijarde godišnje do 2030. godine.

U posljednjih 130 godina, svijet je topliji za oko 0.85 stepeni Celzija. Svaka od posljednje 3 decenije je sukcesivno toplija od bilo kojih  prethodnih od 1850. godine. Nivo mora raste, glečeri se tope i padavina obrasce se mijenjaju. Ekstremne vremenske pojave postaju sve intenzivnije i češće.

Kakav je utjecaj klimatskih promjena na zdravlje? Iako globalno zagrijavanje može donijeti neke lokalne prednosti, kao što je manje zima i povećanje proizvodnje hrane u određenim područjima, ukupni efekti klimatskih promena na ljudsko zdravlje bit će negativni. Klimatske promjene utiče na socijalne i ekološke determinante zdravlja - čist zrak, čista voda za piće, dovoljno hrane i sigurna skloništa.

Ekstremne visoke temperature zraka direktno doprinose smrti od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, posebno među starijim osobama. U vrućini ljeta 2003. godine u Evropi, na primjer, bilo je više 70.000 od uobičajene brojke smrtnih slučajeva. Visoke temperature i podizanje nivoa ozona i drugih zagađivača u zraku pogoršavaju kardiovaskularne i respiratorne bolesti.

Povećava se i nivo aero alergena na ekstremnim temperaturama. Oni mogu izazvati astmu i utječu na zdravlje oko 300 miliona ljudi.

Porast nivoa mora će biti katastrofalan. Više od polovine svjetske populacije živi u prostoru 60 km od mora. Ljudi mogu biti prisiljeni da se sele, što povećava rizik od bolesti, mentalnih poremećaja i zaraza.