Stećci iz BiH na listi UNESCO-a

Komitet za svjetsku baštinu UNESCO-a, u okviru  40. sjednice koja se održava u Istanbulu, donio je odluku o upisu stećaka na Listu svjetske baštine. Odlukom Komiteta na Listu svjetske baštine kao serijska nominacija upisano je 28 nekropola, od kojih je 20 iz Bosne i Hercegovine, po tri iz Srbije i Crne Gore i dvije iz Hrvatske.

- Za nas je ovo izuzetan dan, izuzetan trenutak, kojim je krunisan šestogodišnji rad velikog broja eksperata iz sve četiri zemlje -  izjavio je ministar civilnih poslova Adil Osmanović odmah nakon odluke Komiteta za svjetsku baštinu o upisu stećaka na Listu svjetske baštine.

Stećak  -  jedinstven i univerzalan kulturni fenomen,  nastao je kao odgovor čovjeka na neupitnost prolaznosti vremena.

- Nakon turbulentne prošlosti na prostoru našeg regiona, stećci su nas ponovo  ujedinili i dokazali da je kultura iznad politike, da kultura ne poznaje  granice i služi da gradi mostove među narodima.  Vjerujem da smo kulturom još jednom pokazali u kom pravcu se trebamo kretati. Želim  istaći još jednom da stećci zauzimaju izuzetno mjesto u kulturnim politikama sve četiri države i da smo svi zajedno snažno posvećeni implementaciji UNESCO konvencije o zaštiti svjetskog prirodnog i kulturnog naslijeđa. Sretni smo i ponosni da bogatu riznicu kulturne baštine cijelog čovječanstva možemo dodatno obogatiti ljepotom naših stećaka. Koristim priliku da se najiskrenije zahvalim svima koji su doprinijeli  zaštiti i očuvanju ovog jedinstvenog kulturnog dobra, te omogućili da se  o ljepoti i iznimnoj vrijednosti fenomena stećaka sazna širom svijeta - istakao je ministar Osmanović.

Prije šest godina stručnjaci iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije ujedinili su se oko zajedničkog projekta nominacije stećaka na Listu svjetske baštine.

Sve četiri države su demonstrirale izuzetnu posvećenost zajedničkoj nominaciji uspostavljanjem kontinuirane i konzistentne saradnje od 2009. godine kada je potpisano Pismo namjere, uspostavljen koordinacioni mehanizama za izradu nominacije, plana upravljanja i zajednički  stručni  rad a  čime je izražena zajednička posvećenost očuvanju i održivom upravljanju nekropolama sa stećcima, za dobrobit sadašnjih i budućih generacija.

Na prostoru Bosne i Hercegovine nalazi se najveći broj stećaka oko 60.000, u Hrvatskoj oko 4.400, u Crnoj Gori oko 3.500 i u Srbiji oko 4.100 stećaka.

U BiH najveći broj stećaka nalazi se na području Tuzle, Goražda, Jablanice, Kladnja, Konjica, Kupresa, Ljubuškog, Novog Travnika, Olova, Stoca, Trnova, Berkovića, Bileće, Foče, Kalinovika, Nevesinja, Pala, Rogatice, Sokoca i Šekovića.