Agencija podnijela izvještaj: Hoće li iko krivično odgovarati za nezakonita snimanja hapšenja

Izvještaj o zaštiti ličnih podataka u Bosni i Hercegovini za 2015. godinu, čiji je podnosilac Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini trebao bi se naći na sjednici Predstavničkog doma PS BiH 19. jula, piše novinska agencija Patria.

Za očekivati je žustru raspravu kada je riječ o ovoj temi, posebno u segmentu koji se odnosi na snimanje hapšenja i policijske akcije koje su osvanule u medijima.

- Pravljenje predstave za javnost od krivičnih postupaka šteti i privatnom i javnom interesu. Nameće se pitanje kako određeni mediji imaju ekskluzivitet da dobiju određenu informaciju i da li iza toga postoji određen vid korupcije. Snimci sa hapšenja osumnjičenih, u potpuno privatnom ambijentu, pa i u donjem vešu,ne mogu predstavljati javni interes. Pretresanje i hapšenje osumnjičenih predstavlja miješanje u njihovu privatnost za što policija ima ovlaštenje. Radi se o tome da uplitanje države, preko policijskih organa, u pravo na privatni život u pogledu obrade ličnih podataka mora biti zakonito. Vгšenje policijskih ovlaštenja podrazumijeva i obradu ličnih podataka,ali i to mora biti u skladu sa principima zakonite obrade ličnih podataka.

To znači da se policijsko ovlaštenje primjenjuje na način koji ima najmanje štetne posljedice za nosioca podataka. Nije najjasnije čiji su snimci sa hapšenja. Da li su policijski? Ako jesu nameču se mnoga pitanja, poput  koji je pravni osnov i svrha, kako su u činjeni dostupni medijima itd. Ako su medijski, nameču se pitanja druge vrste otkud mediji na hapšenju, ekskluzivnost pojedinih medija pristupa informacijama – kaže se između ostalog u Izvještaju Agencije.

Podsjećamo, da je zamjenik direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Đuro Knežević, nakon smjene osuđenog bivšeg direktora SIPA-e Gorana Zubca zabranio snimanje akcija odnosno privođenja i hapšenja osumnjičenih lica. Praksa u vrijeme Zubca bila je drugačija. Ovaj tada čin Kneževića pozdravili su i mnogi pripadnici SIPA-e, a posebno jer su svjesni da se snimanje akcija dobrano koristilo za političke pritiske, i narušavanje ugleda pojedinih privođenih osoba.

Inače, u vrijeme Gorana Zubca i njegove strahovlade u SIPA-i konstantno su objavljivani snimci hapšenja samo Bošnjaka i Hrvata, dok je hapšenje osumnjičenih Srba prolazilo bez medijske hampe, iako je hapšeno na desetine bivših pripadnika vojske Republike Srpske, koji su optuženi za najmonstruoznije zločine tokom srpske agresije na BiH, i čija imena i izgled javnost zaslužuje da zna.

Ali, sada je pitanje da li će neko odgovarati za sve objavljene snimke, jer internetom kruže još uvijek snimci hapšenih Živka Budimira, Šemsudina Mehmedovića, Jerka Ivankovića Lijanovića, Kemala Čauševića i mnogih drugih, a čija su spektakularna hapšenja munjevitom brzinom objavljena.

-      Za Agenciju nema dvojbe da su javni organi obavezni informisati javnost o svom radu pa i proaktivnim pristupom. Međutim, to mora biti izbalansirano između prava na informaciju i prava na zaštitu ličnih podataka i za to postoje standardi. Treba praviti razliku između javnog interesa i javnog interesovanja, jer se ne radi o jednoznačnim pojmovina. Ono što je predmet javnog interesovanja ne mora značiti i da je javni interes kao mjerljiva vrijednost. Naprotiv, nekada je javni interes suprotstavljen javnom interesovanju – navodi se u Izvještaju.