Članak

Parafiran SSP: Tek za šest mjeseci može stupiti na snagu

Lars-Gunar Vigemark istakao je da neka uobičajna procedura bi bila šest mjeseci i tek kada se to završi procedura ratifakcije SSP-a stupa na snagu.

Nakon političkih uslovljavanja danas je u Sarajevu parafiran prilagođeni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je parafiran između Evropskih zajednica i njenih država članica s jedne i BiH s druge strane, da bi se uzelo u obzir pristupanje Hrvatske EU. Sporazum su parafirali šef pregovaračkog tima BiH Hamdo Tinjak i šef delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunar Vigemark, javlja reporter novinske agencije Patria.

Lars-Gunar Vigemark istakao je da neka uobičajena procedura bi bila šest mjeseci i tek kada se to završi procedura ratifikacije SSP-a stupa na snagu.

- Ono što je sastavni dio ovog protokola je fazni pristup u trogodišnjem periodu, samim time naredne sedmice i mjesece treba iskoristiti za izradu studije gdje će se predvidjeti eventualne šteta. Jedna od momentalnih aktivnosti nakon stupanja protokola na snagu je aktiviranje autonomnih privrednih mjera. Ova deblokada će momentalno donijeti pogodnosti za proizvođače voća i povrća koji trpe posljedice od januara. Pored toga jako je puno pitanja u sektoru poljoprivrede koji imaju vrlo malo veze s SSP-om, rekao bih skoro nikakve. Tako da moramo biti pažljivi da ne miješamo kruške i jabuke – istakao je Vigemark istakavši da se mora uspostaviti mehanizam koordinacije kako bi se pristupilo izradi poljoprivredne strategije.

Hamdo Tinjak je istakao da svaki obični građanin bi trebao biti sretan jer im se otvara evropska perspektiva.

- Ovo je bolja budućnost za poljoprivredu, nama treba generalni pristup, treba vidjeti zbog čega određeni sektori nisu bilo razvijeni i bez SSP-a. Naši privrednici koristeći predpristupne fonodve bit će u mogućnopsti da budu konkurentni, a to i jeste problem, jer nismo mogli doći u priliku da pariramo evropskim proizvođačima. Mi smo sve vrijeme pregovarali kvote koje će bez carina biti uvezene u BiH, sve preko tih količina će biti carinjeno. U svemu tome su količine koje ne mogu ugroziti naše tržište. Mlijeko ima najveću kvotu ali zato je za taj proizvod probni period – dodao je Tinjak.

Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH dotakao se pomoći koju je obećala Njemačka te jasno potcrtao da ta pomoć neće biti socijalnog karaktera.

- Neće biti te vrste podrške. Ovo je proces u kojem ćemo da definišemo sektore koji će biti najviše ugroženi, zbog ulaska bezcarinske robe posebno u oblasti industrije mlijeka i mliječnih proizvoda odnosno mesa i mesnih prerađevina. To su najosjetljiviji sektori i u tom smislu će eksperti da naprave određenu procjenu i raditi će se na određenim projektima koji će pomoći tim sektorima da budu konkurentni – dodao je Šarović.

Šta je SSP

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) potpisan je 2008. godine, a stupio je na snagu u junu 2015. godine. Njegov trgovinski dio, odnosno Privremeni sporazum, bio je na snazi ​​od 2008. godine. Zahvaljujući SSP-u, 85% domaćeg izvoza odlazi na tržište EU-a. U kontekstu pristupanja Hrvatske u EU u julu 2013. godine te u skladu s tradicionalnom trgovinskom metodologijom EU-a, Evropska komisija je još od kraja 2012. godine pregovarala protokole za prilagodbu s velikim brojem zemalja, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana, a kako bi se izbjeglo narušavanje postojeće bilateralne trgovine s Hrvatskom.

Bosna i Hercegovina je posljednja u nizu zemalja Zapadnog Balkana koje će također imati usaglašeni protokol. Sporazum se temelji na obostranom interesu dviju strana. Iako zadržava načelo tradicionalne trgovine, sporazum uzima u obzir temeljna osjetljiva pitanja na bh. strani, prije svega u vezi sa određenim proizvodima, a također i s obzirom na potrebu za BiH da ograniči administrativni i finansijski teret rada na kvotama kao rezultat adaptacije SSP-a. Od dana njegove privremene primjene, EU će automatski ponovno uvesti određene trgovinske povlastice za izvoze iz BiH na tržište EU-a za određene kategorije poljoprivrednih proizvoda, na primjer voće i povrće (tzv. „autonomne trgovinske mjere“). Ove pogodnosti su bile suspendirane za BiH od 1. januara 2016. godine, zbog izostanka prilagodbe SSP-a.

#BiH