Evropski lideri traže od Turske da poštuje zakone

Šef vanjske politike Evropske Unije Federica Mogherini je izrazila zabrinutost da će predsjednik Erdogan upotrijebiti nemire da se riješi političkih oponenata, piše britanski Guardian, prenosi NAP.

Evropski političari su zatražili od Turske da poštuje vladavinu prava u toku istrage koja se vodi u državnim institucijama u periodu nakon neuspjelog vojnog udara.

Obraćajući se medijima prije sastanka 28 ministara vanjske politike EU, uključujući Borisa Johnsona, šef vanjske politike EU Federica Mogherini izjavila je da grupa namjerava poslati snažnu poruku turskom predsjedniku Recepu Erdoganu.

- Državni udari bili su dugogodišnja karakteristika turske politike, ali se nisu dešavali od 1997. godine. Sada se vlada bori sa posljedicama propalog udara.

- Kao što smo bili prvi koji su te tragične noći naglasili da demokratske i legitimne ustanove moraju biti zaštićene, i danas kažemo, zajedno sa ministrima, da ovo očigledno ne znači da se vladavina prava i sistem provjera i balansa u državi ne računaju. Naprotiv, moraju biti zaštićeni radi same države. Poslat ćemo snažnu poruku u vezi s tim, naglasila je Mogherini.

Turski zvaničnici odbacuju sugestiju o neprimjerenom djelovanju, naročito insinuaciju da se djeluje izvan pravnih normi.

Mogherini je bila jedna od vodećih političara koji su stali na stranu Erdogana u ranim jutarnjim satima u subotu, pozivajući inicijatore udara da se povuku i poštuju demokratske procese u Turskoj.

Međutim, zavladala je zabrinutost da Erdogan koristi period poslije namjeravanog puča da slomi ne samo izvršitelje nego i svoje političke oponente koji nisu bili umiješani u pobunu.

Odmah nakon vojnog udara, turska vlada je objavila da će privesti 2.700 sudija i tužitelja, a u ponedjeljak je izjavila da je otpušteno 7.850 policajaca. Do nedjelje je broj uhapšenih skočio na 6.000, potičući pitanja koliko je zapravo hapšenja povezano sa udarom. Već nekoliko godina Erdogana optužuju za rastući autoritarijanizam, a neki tvrde da je ovo pokazatelj, piše Guardian.

U subotu i nedjelju, Erdogan je sa svojim ministrima govorio o ponovnom uvođenju smrtne kazne kako bi se kaznili pučisti, potez koji bi Tursku diskvalificirao kad je u pitanju pridruživanje EU, a ugrozio bi i dogovor između Turske i EU kojim je značajno reduciran dotok izbjeglica u Evropu.

Jedan turski zvaničnik je rekao da svi koji su uhapšeni ili otpušteni su ili direktno umiješani u udar ili su imali vezu sa onima koji su predvodili operaciju.

- Shvatam da se brojevi čine ogromnim, ali sada se radi o preventivi eventualnog sljedećeg talasa napada protiv civila i zgrada vlade, kazao je zvaničnik i dodao:

- Naravno da će sudovi uzeti u obzir materijalne dokaze prilikom donošenja presuda. Imam osjećaj da ignoriramo činjenicu da je zgrada parlamenta pogođena 11 puta iz otetog F16.

Ovaj zvaničnik je također opovrgao tvrdnju da Erdogan koristi vojni udar da sebi osigura dodatne predsjedničke moći.

- Naš prioritet sada je da liječimo ranjene, sahranimo mrtve i dovedemo pred lice pravde ljude koji su prije tri dana bombardovali parlament, kazao je on.

Ali, neki evropski političari se ne mogu razuvjeriti. Johannes Hahn, zvaničnik EU zadužen za tursku aplikaciju za EU, je zabrinut da se turska vlada sada obračunava sa oponentima koje je stavila na listu za hapšenje prije udara.

- Izgleda kao nešto što je bilo unaprijed pripremljeno. Spiskovi su dostupni, što pokazuje da su pripremljeni da se u određenom trenutku upotrijebe. Jako sam zabrinut. Upravo toga smo se plašili, kazao je Hahn prije sastanka EU.

Belgijski ministar vanjskih poslova Didier Reynders također se usprotivio uvođenju smrtne kazne u Turskoj, koja je inače ukinuta 2004. godine kako bi se uklonile prepreke pristupanju EU.

- Ne možemo ni zamisliti tako nešto u zemlji koja radi na tom da postane članicom EU. Moramo biti čvrstog stava – osuditi državni udar, ali odgovor na to mora biti u skladu sa vladavinom prava, kazao je Reynerds.