Zahtjev gradonačelniku Marku Paviću: 20. juli u Prijedoru mora biti proglašen Danom žalosti

Jedan od najvećih zločina, u okviru genocida počinjenog na području Bosanske krajine dogodio se 20. jula 1992. godine u Prijedoru. Novih osam identifikovanih civilnih žrtava genocida, 24 godine poslije, bit će ukopano sutra u ovom gradu, prenosi novinska agencija Patria.

-U toku samo jednog dana ubijeno je 1.600 civila. Srpske vlasti potpomognute zločinačkom JNA izvršili su napade na bošnjačka sela na lijevoj obali Sane: Bišćane, Rizvanoviće, Rakovčane, Hambarine, Čarakovo, Zecove, te hrvatska sela: Briševo, Raljaš, Staru Rijeku i druge.

Krvavi pir koji je izvođen prvo artiljerijskim napadima, a potom pješadijskim, rezultirao je ubistvom više stotina bošnjačkih i hrvatskih civila, a neutvrđen broj odveden je u logore, gdje je kasnije zvjerski likvidiran.

Kontinuirano tokom mjeseca jula vršena su hapšenja, silovanja i deportacije Bošnjaka u logore Omarska, Keraterm i Trnopolje...Mučenja, ubijanja, silovanja, rušenja, pljačke i devastacija imovine bila je svakodnevna praksa.

Genocid i drugi oblici zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava na području općine Prijedor trajala su kontinuirano u periodu 1992-1995.

Najmasovnija ubijanja izvršena su do ljeta 1993. U Prijedoru je izvršena nasilna, masovna deportacija i protjerivanje Bošnjaka i Hrvata. Po uhodanom scenariju protjerivanja su trajala dok skoro cjelokupno bošnjačko i hrvatsko stanovništvo nije otjerano.  

U tri najpoznatija logora smrti mučeno je više od 31.000 Bošnjaka i Hrvata, a od toga je ubijeno njih više od 1.000.

U Prijedoru je organizirano izvršen masovni zločin silovanja. Silovano je više stotina Prijedorčanki. Silovanja su vršena sistematski u logorima, kućama, policijskim i vojnim stanicama. Kao posljedica agresije i genocidne politike ubijeno je više od 3.200 osoba oba pola i svih starosnih struktura.

Istraživači unutar Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida, Kanada smatraju da je Prijedor paradigma zločina nad Bošnjacima i Hrvatima u Republici Bosni i Hercegovini. Istraživači opominju da se Bošnjaci i Hrvati u Prijedoru i dalje teroriziraju. Oni su i dalje poniženi građani drugog reda, bez osnovnih ljudskih prava i sloboda.

Javno se ponižavaju organizacije koje okupljaju žrtve, potomke žrtava  i svjedoke genocida i tako namjerno, organizovano i ciljano širi strah među porodicama ubijenih i nestalih Prijedorčana.

Istovremeno se Prijedorom slobodno šetaju ratni zločinci zauzimajući pozicije u lokalnoj vlasti.

Dozvoljavaju se skupovi fašističkih grupa protiv kojih su se Prijedorčani i svi antifašisti borili u Drugom svjetskom ratu, a žrtvama zabranjuje pravo na sjećanje, istinu i pravdu.

Ignorišu se zahtjevi predstavnika međunarodne zajednice koji su jasno dali do znanja da diskriminacija po nacionalnoj i vjerskoj osnovi mora biti zaustavljena, da istina o genocidu mora biti dokučena, da se zločinci moraju osuditi i pravda zadovoljiti, te da se stradanja svih prijedorskih žrtava moraju obilježiti jednako, bez obzira na njihovu etničku pripadnost.

Niko nema pravo da ponižava žrtve genocida, da im zabranjuje sjećanje na zločin. Istraživači unutar Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida Kanada pozivaju politički establišment Prijedora na čelu sa Markom Pavićem da naprave korak ka boljoj zajedničkoj budućnosti Prijedora i BiH i proglase 20. juli Danom žalosti u Prijedoru, saopćeno je iz IGK Kanada.