Iako se spominjala mogućnost da bi Hrvatska u zadnji čas mogla uskratiti podršku za otvaranje poglavlja 23. i 24. sa Srbijom, jučer su ta poglavlja otvorena na međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu, piše Jutarnji, prenosi NAP.
Formalna procedura o otvaranju bila je gotova ranije, tako da je jučer u Bruxellesu na međuvladinoj konferenciji trebalo samo službeno otvoriti ta poglavlja koja, upravo zbog uskraćivanja podrške od Hrvatske, nisu mogla biti otvorena tijekom nizozemskog predsjedavanja Unijom. U EU su mnogi diplomati ovo ocijenili kao važan dan na putu Srbije prema EU jer je otvoreno najvažnije poglavlje, koje se često naziva i „majkom svih poglavlja“ jer se tiče pravosuđa i osnovnih prava. Upravo je u tom poglavlju Hrvatska insistirala na tome da se ugrade formulacije koje će od Srbije tražiti da rješava neka pitanja koja Hrvatska smatra svojim nacionalnim interesom.
- Mogli smo tražiti odgodu, ali smo željeli biti konstruktivni. Uvjereni smo da će sprovođenje obaveza sa srpske strane koje smo ugradili u pregovarački proces, omogućiti toj zemlji vladavinu prava i evropsko lice, a to će pomoći i da se stvore zdravi temelji za dugoročno stabilne odnose između Hrvatske i Srbije, drže u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova.
Hrvatska će insistirati na sprovedbi 5 uslova kao prijelaznih mjerila, a svakih šest mjeseci radit će se procjena.
- Srbija neće moći napredovati ne bude li ispunjavala obaveze. A nama je u interesu da Srbija napreduje jer će to biti i znak da su naši uslovi prihvaćeni i realizirani, kažu se u ovom ministarstvu.
Hrvatska traži od Srbije da žrtvama rata osigura pristup pravdi bez diskriminacija, a to znači i mogućnost naknade štete za sve žrtve rata. Srpska strana to je protumačila kao zahtjev za ratnu odštetu i dosad o tom zahtjevu Hrvatske nisu iz Srbije dolazile povratne reakcije. Hrvatska traži da Srbija izbjegava sukob nadležnosti pravosuđa i diskriminaciju pravnih sustava kada je riječ o primjeni spornog zakona o univerzalnoj nadležnosti. To znači da Srbija neće moći samovoljno postupati, niti procesuirati hrvatske državljane. Traži se i preispitivanje srpskog zakonodavstva, a Hrvatska je gotovo tražila odgodu nakon reakcije srpskog tužitelja koji je rekao da Srbija nema namjeru mijenjati zakon i da će se i dalje provoditi istrage nad hrvatskim braniteljima.
- Kad je riječ o ovom našem zahtjevu, koji je ušao i u pregovarački proces, bit ćemo jako strogi i Srbija neće moći napredovati ako se ne bude držala onoga što smo mi tražili, kažu hrvatski diplomati.
Hrvatska zahtijeva i stalnu srpsku suradnju s hrvatskim državnim tijelima kako bi se razjasnila sudbina nestalih te punu suradnju Srbije s Haagom. Posljednji primjer trojice koju Beograd nije želio izručiti, a neki od njih su u međuvremenu postali i zastupnici u Narodnoj skupštini, primjer je nedostatka saradnje. Peti zahtjev Hrvatske odnosi se na primjenjivanje postojećeg pravnog okvira za zaštitu prava manjina. Za službeni Zagreb to znači da Srbija mora urediti svoj izborni zakon tako da hrvatska manjina dobije zajamčeni mandat u Narodnoj skupštini.
U MVP-u smatraju da je insistiranje na tih pet uslova “dobar posao” za Hrvatsku i da je to preduslov poboljšanju odnosa između Hrvatske i Srbije.
- Imat ćemo mehanizme maksimalne zaštite hrvatskih državljana, a hrvatski diplomati bit će u stalnom kontaktu s Ministarstvom branitelja. Hrvatska je uvjerena da će sve što se sada traži ući i u mjerila za zatvaranje poglavlja 23 sa Srbijom, a da je u posljednje vrijeme bilo puno dezinformacija u srpskim medijima o pravom stanju stvari.
- Nama nije u interesu nastupati trijumfalistički, samo želimo čist račun i dugu ljubav. Očekujemo i od srpske strane da se ne lansiraju dezinformacije o „Srbiji kao pobjednici“, nego da se Srbija uhvati posla, tvrde u hrvatskom MVP-u.