Isović za NAP:Porezna uprava radi analizu koja će pokazati poreznu optrećenost obveznika po općinama

Vlada FBiH naredila je Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine da do polovine novembra obustavi naplatu javnih dugova od dužnika s većinskim udjelom državnog kapitala, odnosno čiji su osnivači Vlada FBiH i vlade kantona, piše Patria.

Porezna uprava FBiH nekoliko dana ranije krenula je u naplatu barem jednog dijela tih dugovanja. Dug javnih kompanija u FBiH do danas je narastao na više od 2 milijarde KM! I to je alarmantno!

Najveći dužnici su Željeznice FBiH (oko 200 miliona KM duga), GRAS Sarajevo (116 miliona), Rudnici Kreka Tuzla (110 miliona), Sveučilišna klinika Mostar (55 miliona), Agrokomerc iz Velike Kladuše (40 miliona KM)...

Šerif Isović, direktor Porezne uprave Federacije BiH objašnjava u intervjuu za novinsku agenciju Patria kako Porezna uprava nije imala namjeru kompanijama račune blokirati u potpunosti. Cilj je, ističe Isović, bio zaustaviti dalje zaduživanje ovih kompanija ali i postepeno smanjivanje njihovog duga. A prostora za tako nešto ima.

Patria: Male firme, velike kompanije i javna preduzeća duguju milione KM FBiH. Praksa menadžera firmi u FBiH je da traže „rupe“ u zakonu i da pokušavaju izbjeći plaćanje poreza gdje god je to moguće. Koliko se Porezna uprava FBiH može izboriti sa takvim problemima ukoliko se ne izvrše reforme u kompletnom sistemu u FBiH?
Koje su karike u FBiH najslabije, kada je u pitanju naplata poreza? 

Porezne „rupe“ se trebaju i mogu rješiti poreznom reformom. Poreznom sistemu FBiH su potrebne ozbiljne reforme. Mišljenja sam da ni jedna reforma ne može biti uspješna u mjeri u kojoj je to potrebno, ukoliko se prije svega ne uredi pravni okvir. Jedan od preduslova za uspješniji rad Porezne uprave je da porezni zakoni budu razumni, obuhvatni, da ne proizvode dvosmislenost i nejasnoće i da svojim kvalitetom minimiziraju potrebu za donošenjem podzakonskih akata, osim samo u domenu tehničke realizacije. 

Zakoni se ne bi trebali često mijenjati, jer to znači da su ih radile nekompetentne osobe, da nisu vizionarski, a s druge strane takvi zakoni dovode u pitanje pravnu sigurnost poslovanja. 

Reforma poreznog sistema treba da dovede do pravednijeg poreznog opterećenja, efikasne i racionalnije naplate poreza, sprečavanja evazije javnih prihoda, povećanja javnih prihoda, usmjeravanje poreznih poticaja i olakšica u pravcu koji doprinosi proizvodnji novih vrijednosti, izvozu, rastu zaposlenosti i razvoju društva uopće, osiguranju dugoročne održivosti i postojanosti poreznih rješenja kako bi se smanjili rizici neplaćanja poreza, utaja i prevara, odnosno neizvijesnost što ih donosi svaka promjena porezne politike…

Porezni sistem je jedan od značajnijih stubova svake razvijene i uređene države i ako je on uređen i stabilan i ako dobro funcioniše to je dobar ambijent i mogućnost da i svi ostali stubovi koji čine državu budu stabilni i da uspješno funkcionišu. Naprotiv, ako je porezni sistem “nestabilan”, ne obezbeđuje potrebna finansijska sredstva za finansiranje institucija države tada će i ostali stubovi, značajni za stabilnost države biti “nestabilni” je će imati oskudno finasiranje za izvršenje svojih funkcija.

Patria: Pokazali ste da ste veoma oštri, ponekad to izgleda kao da nemate milosti prema neplatišama. 
Vlada FBiH od vas traži da naplatite dugovanja od dužnika, a onda donose odluku kojom zaustavi blokiranje računa neplatišima. Ko je tu upravu? Šta bi se desilo ako biste zaista blokirali račune rudnicima i sličnim kompanijama? Da li bi te kompanije propale? S druge stane, može li se problem riješiti ukoliko se njegovo rješenje uvijek iznova i iznova odgađa? Imate li neko kompromisno rješenje, nešto što bi odgovaralo i dužnicima i Poreskoj upravi FBiH?

Kao prvo Porezna uprva nije blokirala račune kako se to pokušalo predstaviti u javnosti i na tome mobilizirati snage protiv Porezne uprave, odnosno protiv aktivnosti koje zadnjih dana preduzima Porezna uprava iz svoje nadležnosti. Porezna uprava nije izdala rješenje po članu 52. Zakonu o Poreznoj upravi Federacije BiH u kom slučaju bi se sva sredstva i sav priliv sredstava na račune usmerio samo na plaćanje poreznog duga i time onemogućilo plaćanje obveza neophodnih za njihov nesmetan rad. 

Rješenje je donešeno u skladu sa članom 51. Zakona, kojim je samo ograničeno pravo raspolaganja sredstvima na računu. 

Svi subjekti kojima je izdato ovakvo rješenje mogli su da rade i da, uz saglasnost Porezne uprave, plaćaju sve svoje obaveze koje se odnose na njihovu djelatnost, bilo da obaveze plaćaju radi sticanja prihoda ili radi izvršavanja svoje društvene funkcije. 

Ovim subjektima nije bila dozvoljena isplata plaća i nakanada koje podliježu plaćanju poreza i doprinosa, bez istovremene uplate ovih obaveza. Nije im bilo dozvoljeno ni  plaćanje obaveza koje nisu u funkciiji sticanja prihoda ili obavljanja društvene funkcije kao što su nabavke stalnih i obrtnih sredstava koja nisu u vezi sa poslovanjem. Nije bilo dozvoljeno oročavanje sredstava, kupovina dionica, udjela i drugih finansijskih sredstava, nije bila dozvoljena isplata dobiti, sponzorstava, reklama, donacija, reprezentacija i slično. Znači, svi subjekti kojima je izdato ovo rješenje mogli su apsolutno, uz saglasnost Porezne uprave plaćati sve obaveze koje su potrebne za obavljanje njihove društvene funkcije ili sticanja prihoda. 

Dug javnih subjekata je nastajao zadnjih 15 godina i sasvim je jasno da ovi subjekti postojeći dug neće moći platiti u nekom kraćem roku i po postojećim zakonskim rješenjima. 

Aktivnosti u rješavanju ovog duga treba grupisati u tri osnovna cilja i to: rješavanje postojoćeg duga, sprečavanje nastajanja novog, odnosno rasta duga i racionalizacija poslovanja ovih dužnika. 

Jedini način da se rješi postojeći dug jeste da se donese zakon kojim bi se uredilo pitanje plaćanja ovog duga. U protivnom, alternativa ovom stavu bila bi „ništa ne raditi i gurati dug pod tepih“ ili strogo primjeniti postojeća zakonska rješenja i pokrenuti stečajne ili likvidacione postupke, čime bi u ovom slučaju zasigurno ukupan društveni učinak bio značajno manji, jer se iz stečaja povjerioci naplate uglavnom do 20 posto. 

Dalje, treba propisati i mjere za sprečavanje rasta i nastajanja novog duga u budućnosti i upravo, rješenje Porezne uprave o ograničenju prava raspolaganja sredsvima na računima dužnika bilo je jedno od mjera da se dug ne povećava, da ne raste, a da samo ostatak sredstva nakon podmirenja neophodnih obaveza za poslovanje bude usmjeren na plaćanje ranijeg duga... Porezna uprava je u cilju rješenja ovog stanja imala aktivnu ulogu i predložila je više rješenja za rješavanje duga i poboljšanje stanja...

Također, mjere za regulisanje duga treba neizbježno pratiti reforma poslovanja dužnika, odnosno njihovo racionalnije i efikasnije poslovanje, jer ukoliko se bilo kakve mjere za ove subjekte kreiraju, one neće imati značajnog efekta ukoliko se poslovanje i upravljanje ovim subjektima ne bude promjenilo. Potvda ove konstatacije je i činjenica da dosadašnji zakoni koji su u primjeni nisu imali značajnijeg rezultata. Naprotiv, dug nekih od ovih subjekta se samo povećao...

Patria: Neki ekonomisti smatraju da ukoliko bi Porezna uprava FBiH mogla radovno naplaćivati poreze, FBiH se ne bi trebala zaduživati kod MMF-a, ili kod komercijalnih banaka. Da li je to ispravno razmišljanje?

Tri ključne poluge ili istumenta ekonomske politike su: monetarna, kreditna i fiskalna politika. S obzirom da je u BiH zastupljen sistem valutnog odbora koji ograničava mjere iz dijela monetarne politike, da i kreditna politika ima određena ograničenja, onda se može zaključiti da se značajne stvari mogu rješavati mjerama fiskalne politike, odnosno porezne politike. 

Porezni sistem je jedan od najvažnijih dijelova cjelokupnog ekonomskog sistema svake zemlje i predstavlja značajno sredstvo za ostvarenje brojnih ekonomskih, socijalnih, političkih i drugih interesa. Porezni sistem čini pravna regulativa i Porezna uprava, te ukoliko se obezbjedi da ova dva elementa funkcionišu zajedno radi ostvarenja zajedničkog cilja i svrhe, tada je za očekivati da će potrebe za kreditnim sredstvima, a time i sredstvima MMF-a biti znatno manje. 

Porezna reforma treba obuhvatiti reformu pravne regulative i reformu Porezne uprave koja će omogućiti pravedenije oporezivanje i učinkovitiji rad Porezne uprave, a time i obezbeđenje javnih prihoda koji će biti dostatni za tekuću potrošnju. Uz drugačiju budžetsku potrošnju mogu se obezbijediti značajni potencijali u pravcu stabilizacije i privrednog rasta, jer bez ekonomskog rasta nema značajnog napretka društva. 

BiH je zemlja u razvoju i neozbiljno bi bilo tvrditi da naša zemlja, bez obzira na učinkovitost naplate javnih prihoda neće imati potrebe za kreditnim sredstvima. Međutim ta kreditna sredstva trebaju biti usmjerana isključivo za nove vrijednosti za kapitalne investicije, a ne za tekuću budžetsku potrošnu.

Patria: Koliko su tačni medijski natpisi da su neki dijelovi FBiH do sada bili izvan dosega Porezne uprave FBiH? Konkretno mislim na zapadnu Hercegovinu. Mogu li inspektori zakucati na vrata bilo kojeg neplatiše, ma u kojem dijelu FBiH se nalazio? 

Porezna uprava nastoji imati isti odnos prema svim poreznim obveznicima, bez obzira koju djelatnost obavljaju i na kom područuju Federacije BiH rade.  Porezni inspektori su ovlašteni da u skladu sa propisanim procedurama vrše kontolu na cjelom području Federacije. 

Međutim porezni inspektori ne mogu u istom trenutku biti na svim područjima i kod svih poreznih obveznika. Također i u inspekcijskom nadzoru imamo određene strategijeske ciljeve. U Poreznoj upravi je u toku analiza uplate javnih prihoda po općinama koja uključuje podatke rezultata popisa i koja će pokazati poreznu optrećenost obveznika po općinama tako da će se i na osovu rezultata ove analize raditi strategija inspekcijksog nadzora i rada Uprave. 

Također, sve primjedbe o nejednakom postupanju se sagledavaju i analiziraju i nakon toga prema utvrđenim rezultatima Porezna uprava planira i izvodi aktivnosti. U ovu svrhu Uprava u svom radu kontinuirano i javno poziva sve građane da Poreznoj upravi prijave sve nepravilnosti koje se odnose na poslovanje i obveznika i zaposlenika Porezne uprave. 

Patria: Očigledno je da se Porezna uprava FBiH češće spominje u medijima otkako ste došli na čelo Porezne uprave. Znači li to da Uprava mnogo više radi sada nego što je radila prije toga? Koliko Poreznoj upravi FBiH nedostaje inspektora? Poznato je da inspektori jako puno rade, neki od njih čak i vikendima. Jeste li svi skupa preumorni? 

Neću komentarisati rad Porezne uprave prije mog dolaska i na to ne bi trošio energiju. Moj cilj je da Porezna uprava trenutno, shodno svojim raspoloživim kapacetima, maksimalno izvršava obaveze i zadatke za koje je nadležna. 

Porezna uprava ima značajne probleme kad su u pitanju kadrovski resursi. Prema postojećem Pravilniklu o unutrašnoj organizaciji u Poreznoj upravi su sistematizovana 1.744 radna mjesta, a trenutno je popunjena sa 1.192 zaposlenika, tako da su svi zaposlenici Porezne uprave preopterećeni obimom posla koji izvršavaju. 

Objektivno, Upravi je potreban veći broj zaposlenika u svim područjima rada. Kad je rječ o inspektorima, oni su svojim aktivnostima dali veliki doprinos radu i afirmaciji Porezne uprave. Trenutno je u Upravi zaposleno 210 inspektora što je nedovoljano u odnosu na obim i složenost posla koji obavljaju i potrebu podizanja porezne discipline na viši nivo u svim oblastima poslovanja.