Proteklih sedam dana zvaničnici Evropske unije razmotrili su primjedbe iz pisama koja im je upućivao član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i lider HDZ BiH Dragan Čović, vezano za Mehanizam koordinacije za koji on tvrdi da je na štetu hrvatskog naroda jer je izostavljena „jedna razina vlasti u odlučivanju-kantoni“, piše novinska agencija Patria.
Međutim, ni Federica Mogherini, visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku ni Johannes Hahn, komesar za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju, nakon detaljne analize, nisu uočili ono na šta Čović ima „ozbiljne“ primjedbe i zbog čega se žestoko usprotivio dogovoru koji su 31. jula postigli predsjedavajući Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda i predsjednik SDA Bakir Izetbegović i predsjednik RS i SNSD-a Milorad Dodik.
Za Evropsku uniju dogovoreni Mehanizam koordinacije je dobar i omogućava zastupljenost svih nivoa vlasti u skladu sa njihovim ustavnim nadležnostima. Službeni Brisel pozvao je stoga još jednom sve političare i institucije u BiH da podrže rješenje koje su dogovorili Izetbegović i Dodik.
U svojoj prvoj reakciji ( 1. avgusta) Mogherini i Hahn su pozdravili dogovor dvojice lidera i poručili:
- Sa ovakvim vijestima, domaći lideri, na svim nivoima, dodatno su potvrdili opredjeljenje za evropski put zemlje u skladu s očekivanjima njenih građana!
Dogovor dvojice lidera odmah su pozdravili i podržali i ambasadori Velike Britanije i SAD u BiH Edward Ferguson i Maureen Cormack. Poručili su kako se činilo da su konačno završeni višemjesečni pregovori oko Mehanizma koordinacije kako bi BiH napredovala na putu ka EU, a sve se onda pretvorilo u „jalovu svađu koja će samo dodatno štetiti međunarodnoj reputaciji ove zemlje i njenih lidera“
-Ovo se mora razriješiti i to što prije, poručili su ambasadori.
Izetbegovićev i Dodikov dogovor podržao je i lider SBB Fahrudin Radončić, koalicioni partner SDA i HDZ BiH, a na neposredan način učinio je to i član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Mladen Ivanić koji ima zamjerku samo na to što se nije uvažio njegov prijedlog da se to riješi u institucijama kako je od početka predlagao, a ne u kafanama. Dodik je pak, od nedjeljnog da je dogovor odličan, pod utjecajem svog jedinog i vječnog partnera Čovića okrenuo ćurak, pa se pokolebao i ne do kraja i čvsto, ali je stao na stranu lidera HDZ BiH. No, do Brisela izgleda ta Dodikova promjena mišljenja ili nije stigla ili ga ne uzimaju ozbiljno.
Šta je to onda što tako snažno „žulja“ Dragana Čovića, te je svojim negodovanjem i protivljenjem dogovorenom Mehanizmu koordinacije doveo u pitanje vlast i u FBiH i na nivou države, poručujući između redova da bi moglo doći do krize većih razmjera.
Takvo što moglo bi se iščitati iz njegovog nedolaska na dogovoreni sastanak sa Izetbegovićem u Konjicu, nakon čega je predsjednik SDA poručio jasno da sa koalicionim partnerom Čovićem više neće sjesti bez drugog partnera Fahrudina Radončića. Nepovjerenje između SDA i HDZ, odavno načeto, sada je kuliminiralo.
Zbog Čovićevih poteza mogla bi da ispašta cijela država. Narodski kazano prvi čovjek HDZ BiH je našao „dlaku u jajetu“ i sada generiranjem političke krize blokira evropski put BiH za koji se deklarativno zalagao do 15. febrauara kada je otrčao u Brisel i predao nekredibilnu aplikaciju za dobijanje kandidatskog statusa za BiH.
Upravo on je od decembra 2015. godine vršio stalni pritisak na sve institucije BiH da se aplikacija preda što prije, odnosno dok je on predsjedavajući kolektivnog šefa države, kako bi u Briselu ostavio utisak lidera kojem je na prvom mjestu država BiH i njen evropski put i napredak.
Ako se do septembra ne riješi pitanje Mehanizma koordinacije, a to je još samo tri sedmice, aplikacija naše zemlje neće se zasigurno naći na dnevnom redu sjednice Vijeća za vanjske poslove EU.
Nadalje, to znači da BiH neće u predviđenom roku dobiti upitnik Evropske komisije, što je nova faza pristupanja velikoj evropskoj porodici.
Brojni politički analitičari dugo vremena su upozoravali da lider HDZ BiH manipuliše kako domaćim političarima (svojim koalicionim partnerima), tako i evropskim zvaničnicima, što se sada u konačnici njegovog političkog igrokaza, negativno odražava na cijelu zemlju.
I po nepisanom pravilu, kako to obično biva, istina se sazna kad tada i stvari se poslože na svoje mjesto.
Čovićeva evropska maska sada je definitivno pala. Ne zanimaju njega ni evropske integracije ni reformski procesi. Ni država BiH.
Priča o odbrani „interesa hrvatskog nacionalnog korpusa“ više ne pali ni na domaćem, ni na briselskom terenu.
Neke druge krupnije stvari su posrijedi. Od finansijskih tokova, homogeniziranja biračkog tijela pred izbore, do ostvarenja tako željenog sna- treći entitet tzv. HR Herceg Bosna kojom bio on upravljao.
U Poglavlju VI jasno definirana uloga kantona
U dogovoru Izetbegović-Dodik jasno je definirano Poglavlje VI koje se odnosi na sastav delegacije BiH u okviru zajedničkih tijela BiH i EU za nadgledanje primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a posebno način odlučivanja i funkcionalnost donošenja odluka.
Dogovoreno je da se sve odluke donose konsenzusom, a da su sve institucije na svim nivoima vlasti obavezne osigurati prisustvo svojih predstavnika na sjednicama tijela. Predviđena su i rješenja za osiguranje funkcionalnosti Mehanizma koordinacije.
Kvorum za održavanje sastanaka i usvajanje odluka u tijelima, kako je definirano sporazumom „obavezno čine ovlašteni predstavnici Vijeća ministara, Vlade RS i Vlade FBiH i kantona, a u skladu s ustavnim nadležnostima za materiju koja se razmatra na sjednici, odnosno koja je predmet odluke.
Sve odluke usvojene u različitim tijelima sistema koordinacije mogu biti preispitane pred višim tijelom u sistemu koordinacije u roku od 10 dana od njihovog donošenja, a od strane ovlaštenih predstavnika Vijeća ministara, Vlade RS i Vlade FBiH.
-U slučajevima kada neko od tijela u sistemu koordinacije ne usaglasi poziciju povodom određenog pitanja isto će biti upućeno višem nivou u sistemu koordinacije zaključno sa kolegijem za evropske integracije koji se sastaje i djeluje u skladu s članom 4. ove odluke, navodi se, između ostalog u sporazumu potpisanom u Istočnom Sarajevu.