Kasumović:Da Izetbegović nije dao saglasnost za MMF, umjesto referenduma bila bi smjena Dodika

Da predsjednik SDA Bakir Izetbegović nije dao saglasnost za kredit MMF-a, krajem jula u Istočnom Sarajevu, danas bi umjesto referenduma u Republici Srpskoj imali masovne demonstracije i smjenu Dodikove vlasti, jer budžetskim korisnicima vlasti ne bi mogle isplatiti plaće – smatra ekonomski analitičar i bivši zamjenik državnog ministra finansija, Fuad Kasumović.

On je u izjavi za Patriju rekao da mu nije jasna politika Stranke demokratske akcije (SDA) čiji je nekadašnji visoki funkcioner.

Kasumović kaže da se SDA predstavlja kao jedina zaštitnica države, a onda predsjednik ove stranke oživi Dodika, najvećeg razbijača BiH, kreditom MMF-a.

Bosna i Hercegovina zadužila se za novih 1,1 milijardu KM. Prva tranša, koja iznosi nešto više od 150 miliona KM, najvjerovatnije će biti uplaćena entitetima već sutra.

-Građani Bosne i Hercegovine, iz oba bh. entiteta, od kredita MMF-a nemaju ništa, osim novog zaduženja koje će vraćati oni i njihova djeca. MMF kao i ostale finansijske institucije, imaju ogromna sredstva, koja moraju negdje plasirati. Lažno se ovaj kredit naziva sporazumom, ili na neki drugi način, to je zapravo klasični kredit koji se mora vratiti – kaže Kasumović, dodajući da je molio neke ljude iz MMF-a da, ako žele pomoći BiH, onda je bolje da aktuelnom dugu kojeg BiH ima prema njima povećaju rok otplate, umjeto da daju nova zaduženja.

-To bi bila prava pomoć BiH – smatra Kasumović.

-Novo zaduženje kod MMF-a potrošit će se u predizbornoj kampanji, za kupovanje glasova. Građani u Sarajevu, Zenici, Banja Luci, Mostaru, Tuzli... neće imati nikave koristi, a imat će novo zaduženja. Kredit od MMF-a se troši na ogromne plaće parlamentaraca, kredit se podiže da bi se vlasti mogle voziti u skupim automobilima, da bi imali vozače i sekretarice – upozorava Kasumović.

Kasumović je podsjetio da su vlasti najavile reformu, koja je podrazumjevala smanjenje javne potrošnje, javne uprave, smanjenje dugova, ali to se nije desilo do danas. Umjesto smanjenja potrošnje na administraciju, javna potrošnja je povećana ili je ostala ista, piše Patria.