Karan: Model oporezivanja igara na sreću kakav se predlaže u FBiH se ne primjenjuje nigdje u svijetu

Ukoliko Federacija usvoji izmjene Zakona  o igrama na sreću kako se to predlaže sada, budžet FBiH očekuju velike i značajne negativne posljedice. Prvo će doći do opadanja interesa igrača za igranje u domaćim legalnim kladionicama, a okrenut će se kladionicama na crnom tržištu i stranim internetskim kladionicama gde će nastaviti da igraju bez plaćanja bilo kakvog poreza. 
Upozorio je ovo direktor Udruženja priređivača igara na sreću iz Srbije, Rade Karan.

Zakon o igrama na sreću u FBiH naći će se na dnevnom redu Doma naroda FBiH 15. septembra. Ranije je usvojen na Predstavničkom domu, većinom glasova.

Izmjenama Zakona o igrama na sreću SDA želi oporezovati sa 10 posto sve igrače igara na sreću prilikom uplate i sa 10 posto prilikom isplate eventualnog dobitka. Ovo oporezivanje bi se odnosilo na sve igrače igara na sreću, izuzev onih koji igraju na aparatima. A, aparata ima samo u Lutriji BiH. To će domaće priređivače igara na sreću, tvrde vlasnici domaćih kladionica, staviti u nepovoljan položaj u odnosu na aparate, koji su u vlasništvu austrijske kompanije Novomatik, i koje Lutrija BiH samo iznajmljuje.

- Najbolje je da se ovaj izuzetno štetan i retrogradan Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću u FBiH povuče iz procedure – smatra Karan.

Kakve efekte privatni priređivači mogu očekivati ukoliko u FBiH budu usvojene predložene izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću?

Karan: Suština najavljenih izmjena aktuelnog Zakona o igrama na sreću se ogleda u činjenici da se uvodi oporezivanje svih uplata po stopi od 10, kao i oporezivanje svih dobitaka na klađenju, takođe po stopi od 10. Ukoliko ovakve izmjene budu usvojene, privatne priređivače u FBiH, ali i budžet F BiH očekuju velike i značajne negativne posljedice. Prvo će doći do opadanja interesa igrača za igranje u domaćim legalnim kladionicama, a okrenut će se kladionicama na
crnom tržištu i stranim internetskim kladionicama gde će nastaviti da igraju bez plaćanja bilo kakvog poreza. To će neminovno dovesti do zatvaranja brojnih uplatnih mjesta, pa čak i gašenja pojedinih priređivača i na kraju do gubitka nekoliko hiljada radnih mjesta.

Od očekivanog povećanja budžetskog prihoda od igara na sreću neće biti ništa. Naprotiv, model oporezivanja igara na sreću kakav se predlaže u FBiH dovešće do drastičnog pada budžetskih prihoda. Zato što je štetan takav model oporezivanja se ne primjenjuje gotovo nigdje na svijetu.

Kakva su evropska iskustva s oporezivanjem igara na sreću. Kako je to riješeno u državama EU?

Karan: Kada je u pitanju oporezivanje dobitaka na klađenju po stopi od 10 posto  moramo istaći da sličan porez ne postoji nigdje u svijetu. Naprimjer, oporezivanje dobitaka na klađenju uopšte ne postoji u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Austriji, Češkoj, Estoniji, Litvaniji, Slovačkoj, Španiji, Danskoj, Irskoj, Finskoj, Norveškoj, Švedskoj, Belgiji, itd.

Uvođenje poreza od 10 posto na sve uplate je takođe suprotno od evropske prakse. Skoro sve evropske zemlje su, kada je ovaj porez u pitanju, prihvatile model po kome se po određenoj stopi oporezuje bruto dohodak, odnosno razlika između ukupne uplate i ukupne isplate. Model po kome se vrši oporezivanje svih uplata, odnosno oporezivanje cjelokupnog prometa je napušten, jer jednostavno ne funkcioniše u djelatnosti priređivanja igara na sreću i štetan je po
budžetske prihode. 

Od ukupne uplate priređivačima nakon isplate dobitaka ostaje oko 10 posto, i to predstavlja bruto dohodak iz kojeg se plaćaju porezi, plate, zakupi, dobavljači, komunalije, telekomunikacije, itd. Zato se u razvijenim zemljama i odustalo od poreza na uplatu, odnosno poreza na promet. Jednostavno, priređivači ne žive od uplate nego od razlike između uplate i isplaćenih dobitaka. Zato su i apsurdne priče o enormnom prometu u kladionicama u FBiH.
 

U praksi, to bi bilo isto kao kad bismo u bankama sabrali sve uplate i došli do cifre od nekoliko stotina milijardi i onda primijenili poresku stopu od 10 do 15 posto. Onda bi F BiH ili država koja primjeni takav model bila najbogatija na svijetu. Međutim, postavlja se pitanje da li bi onda neko uopšte plaćao preko banke? Odgovor je jednostavan - ne!

Građani ne bi bili u mogućnosti da plaćaju 10-15 posto poreza na svaku transakciju i brzo bi napustili banke kao što
će biti slučaj i s kladionicama ako predložene zakonske mjere budu usvojene.

Priroda posla u bankama, osiguravajućim društvima ili kladionicama je takva da se "jedan te isti" novac okreće mnogo puta u toku dana ili mjeseca, tako da je stvarni promet u kladionicama u FBiH desetorostruko manji nego što ga neki političari prikazuju.

Postoji li negdje model oporezivanja sličan ovom kakav se zagovara u FBiH.

Karan: Nažalost, sličan model postoji u Hrvatskoj. Izmjenama Zakona o igrama na sreću u Hrvatskoj je prije nepune dvije godine uveden porez na sve dobitke na klađenju. Posljedice primjene tog rješenja su katastrofalne. Došlo je do enormnog pada prometa u kladionicama i, kao posljedica toga, do pada budžetskih prihoda Hrvatske. Jednostavno, igrači su se okrenuli tamo gdje nema poreza, tj. stranim internetskim kladionicama, automatima kao i crnom tržištu. Hrvatska je uvidjela svoje greške i sprema izmjene zakona prema kojima bi bolje uredila svoje tržište, povećala budžetske prihode, razvila principe konkurencije bez monopola, spriječila odliv novca iz zemlje i povećala broj radnih mjesta.

Za razliku od Hrvatske gdje zakonodavac još nije popravio svoje greške, imamo primjer Crne Gore. Tamo je prije nešto više od godinu dana usvojeno zakonsko rješenje po kojem su oporezovani svi dobici od igara na sreću. Nakon nepune godine njegove primjene koja je dovela do drastičnog pada budžetskih prihoda, crnogorsko Ministarstvo finansija je priznalo svoju grešku i u Parlament uputilo prijedlog za ukidanje štetnog zakona. Parlament Crne Gore je 29.12.2015. godine ukinuo odredbu o oporezivanju svih dobitaka. 

Srbija se, kao i skoro sve europske zemlje, opredijelila za porez na bruto dohodak, odnosno za  porez na razliku između ukupne uplate i ukupne isplate, i to po stopama od 5 i 10 posto u zavisnosti od vrste igre na sreću.

Ponovo želimo istaknuti kako porez na promet, odnosno oporezivanje svih uplata ne postoji više nigdje na svijetu. Povratak na staro i loše rješenje, a uvođenje poreza na sve uplate to jeste, potpuno je neracionalno jer svi koji su imali porez na promet su odustali od takvog modela oporezivanja. Taj model je izuzetno štetan, prvo po državni budžet, a onda i za cjelokupnu industriju igara na sreću.

Pouka iz regionalnih iskustava je jednostavna: "FBiH treba učiti na tuđim, a ne na svojim greškama",

Koje rješenje je prema vašem mošljenu, najbolje u ovoj situaciji u FBiH kada je u pitanju prijedlog izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću?

Karan: Očekujemo da će vlasti u F BiH imati u vidu kako evropska tako i regionalna iskustva kada je u pitanju oporezivanje igara na sreću. Najbolje je da se ovaj izuzetno štetan i retrogradan Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću povuče iz procedure. Ako Zakon o igrama na sreću treba mijenjati, onda to treba uraditi na jedan normalan, redovan i propisan način. Donošenje zakona preko noći u uskom krugu ljudi nikada i nigdje nije donijelo dobra rješenja.

Kažemo, najbolje je da se ovaj prijedlog povuče i da Federalno ministarstvo finansija oformi radnu grupu sastavljenu od poreskih i finansijskih stručnjaka, ali i priređivača. Radna grupa bi izradila Nacrt zakona o kojem bi se vodila sveobuhvatna javna rasprava te izvršila analiza efekata predloženih rješenja.

Uvjereni smo da bi na taj način došli do zakonskih rješenja koja bi bila i u interesu države i priređivača i u interesu igrača. Zakone treba donositi struka, a ne politika, i to u interesu države i naroda.