Sladić analizira: Kakvo nam je bilo ljeto ove godine

Piše: Nedim Sladić

Iako na prvu pomalo čudno i nestvarno djeluje, ovog ljeta smo imali podjednak broj kišnih dana kao i prošlog, ali vidna razlika ovog puta je bila u afričkoj toploti - za razliku od prošle godine kada je nemilosrdno zaposjela čitav Balkan i pržila ga na temperaturama do 42 stepena i po petnaest dana uzastopno, ovoga puta ona kao da nije htjela dalje da ide od Bosne i Hercegovine.

U isto vrijeme granica afričke vrućine i oceanske svježine je često znala biti negdje oko Zagreba. Stoga, sjeverozapadna Hrvatska, Slovenija i Austrija su bile te zemlje koje su imale izrazito humidno, kišovito i svježe ljeto sa veoma malim brojem vrućih dana zbog činjenice da su bile "prikopčane" na nešto svježiju vazdušnu masu i konstantne proboje frontalnih oslabljenih poremećaja sa sjeverozapada Evrope. 

Ove godine ljeto nije trebalo da promaši Bosnu i Hercegovinu. I to se zaista nije desilo. Imali smo dva od četiri odlično posložena parametra za dobro ljeto - jak azorski maksimum i neometan dotok toplote sa sjevera Afrike uz jugozapadna strujanja, ali i potencijalne toplotne valove. 

Naprimjer, 2014. godine nismo imali niti jedan uslov koji čini ljeto ljetom, te je to bio razlog katastrofalnog i jednog od najkišovitijih ljeta u Bosni, a u Dalmaciji i dijelovima Hercegovine najkišovitijim ikada zabilježenim, što se odrazilo kasnije na vrlo lošu turističku sezonu u Hrvatskoj. 

Međutim, jedini "hendikep" ovog ljeta u Bosni i Hercegovini su bili upravo ti konstantni upadi svježeg oceanskog vazduha koji su dolazili sa sjeverozapada Hrvatske. Kako smo se nalazili na granici vrućeg i svježijeg vazduha istovremeno, prilikom proboja svježije vazdušne mase, najsjeverniji krajevi Bosne su često bili svježiji, ali bi dobijali manje količine padavina od zagrijanog centralnog i istočnog dijela zemlje, a razlog je očigledan - zagrijanost tla. I stoga je logično da su centralni dijelovi Bosne izvlačili deblji kraj i dobijali vrlo jaka grmljavinska nevremena kojih je ovo ljeto zaista bilo puno. 

Međutim, imali smo i par perioda i sa visinskim/sekundarnim ciklonama koje su znale kružiti iznad naših krajeva po nekoliko dana pa su lokalno zahvatala određena područja donoseći veće količine padavina i grmljavinska nevremena tako da iako smo imali mali broj dana sa pojavom oborina (recimo u junu i julu tek njih u prosjeku devet do deset, a u augustu oko njih osam), količine padavina to baš i neće potvrditi, jer su znale biti mnogo veće. Naime, u toplijem periodu godine, količina padavina je neravnomjerno raspoređena, preovladavaju većinom pljuskovite padavine promljenjivog intenziteta i lokalnog karaktera tako da ih je u ljetnom periodu gotovo nemoguće prognozirati ni količinski ni gdje će se one tačno pojaviti, a gdje ne. Ako uzmemo Sarajevo, može se istovremeno desiti da na Grbavici, na Otoci i u Hrasnom nema niti jedne kapi kiše, a da na Dobrinji, Ilidži i u Hadžićima istovremeno bude prolom oblačnosti sa većom količinom padavina. To je karakteristika lokalnih pljuskova i nevremena. 

Po meni, ovo ljeto je imalo i svojih nedostataka, ali je imalo i svojih prednosti. Zašto? Upravo iz razloga što ljeto u Bosni i Hercegovini je od juna do kraja jula pratila prilična suša i umjerena vrućina, ljubitelji ljeta, među njima i sam ja, su dobili svoje već na samom početku. Juni je bio relativno dinamičan, ali i prevrtljiv mjesec u kojem se doslovice u 24 sata desio preokret iz proljeća u ljeto i obratno. Konkretno ovdje se misli na legendarnu noć, koja je po mojoj ocjeni "highlight ljeta 2016. godine", kada je u noći sa 16. na 17. juni uslijedio ekstreman proboj toplote iz Afrike po visini u vidu jakog vjetra i vrućine koje će Sarajlije pamtiti po nikad toplijoj noći zabilježenoj u svome gradu, a potom i vrućinama koje su uslijedile do kraja mjeseca i nastavile se u mjesec juli, sve negdje do njegove sredine. Ali, onda je uslijedio neočekivan preokret. 

Sredinom jula probojem hladnog vazduha i pojačanog sjeveroistočnog vjetra zamjetno je zahladilo, a temperature su pale gotovo na jednobrojčane vrijednosti. Iako nije dugo potrajalo, period oporavka temperature je bio brz i već kraj jula donosi posljednje ozbiljne vrućine ovog ljeta. Faktički, početkom avgusta je bila prekretnica kada je 5. na 6. avgust hladna vazdušna masa izvršila proboj i katapult svježe vazdušne mase i sjeveroistočnog vjetra sa sjevera Evrope i dominirala nad Balkanom. Granica svježine se pomakla južnije od Hrvatske, pa je nad Bosnom bilo izrazito svježe vrijeme za taj dio godine. 

Period ispodprosječnih i povremeno znatno ispodprosječnih temperatura u trajanju od skoro osam dana učinile su preliminarno ovaj august nešto hladnijim augustom od prosjeka ili u granicama normale, dok su padavine bile u prosjeku. Kako su jače vrućine izostale, kraj mjeseca je počeo da liči na kasno ljeto, a temperature su jedva prelazile 32 stepena. Osjećalo se da azorski maksimum gubi na svojoj snazi, što će se uspostaviti tačnim, jer umjesto ljeta u prvoj polovici septembra, jonska ciklona je sve to poništila. Da je ona izostala, siguran sam da bi imali vrućine, a temperature i bi kod nas išle preko 35 stepena, jer su postojali svi uvijeti za to. 

Jedna od prednosti ovog ljeta su bile te pljuskovite padavine koje su doprinijele da vodostaje rijeka učine koliko-toliko na zadnjem podnošljivom nivou. Prošlogodišnje sušno i vruće ljeto kao i blaga jesen, naslijedilo je sušnu i atipično toplu zimu kao i tek malo vlažnije proljeće su uzrokovali vrlo niske vodostaje rijeka u našoj zemlji. Siguran sam u sljedeće: da smo imali izostanak padavina i samo malo veće temperature, Miljacka bi u Sarajevu na dosta mjesta u gradu bila suha rijeka! Prednost ovog ljeta ide u korist gljivara koji mogu biti zadovoljni sa ovom godinom jer vlage je bilo dosta, što je pomoglo rastu gljiva. 

Sveukupno, ovo ljeto je oborinski ipak u prosjeku, ali temperaturno znatno iznad prosjeka, pri čemu su tome najviše doprinijeli juni i juli sa nešto izraženijim odstupanjima od prosjeka (2-3 stepena), dok je avgust bio prosječan ili tek malo ispod prosjeka, ali znatno blaže od prošlogodišnjeg koji su okarakterisali veliki broj toplotnih udara.
Turbulentno, humidno i amplitudinalno ljeto 2016. je iza nas. Međutim, ipak budimo korektni i priznajmo činjenicu da je "ljeto ipak ljeto" i da treba da bude vruće i sunčano, pa uložimo nadu da će nam ljeto 2017. biti mnogo mirnije, stabilnije, toplije i dosta ljepše.

Bosna i Hercegovina je čitavo ljeto bila na granici vrućeg i svježijeg zraka, a za razliku od 2014. godine, ovogodišnje ljeto ipak nije podbacilo kako bi nam se na prvu učinilo

Četiri sinoptička uvijeta za dobro ljeto

Za sunčano, stabilno i vruće ljeto neophodno je ispunjavanje četiri sinoptička uvijeta: 

- Zadržavanje svih frontalnih poremećaja znatno sjevernije od nas, od Ujedinjenog Kraljevstva pa sve preko Skandinavije i Rusije. Preciznije glavnina lošeg vremena treba da je stotinama, pa čak i hiljadama kilometara daleko od naših krajeva.

- Svježiji zrak treba da bude usmjeren ka pomenutim područjima kako upadi svježijeg vazduha praćeni izraženijim sjeveroistočnim vjetrom ne bi dolazili u naše krajeve sa sjeverozapada kontinenta bilo preko Alpa ili preko Mediterana, ovisno o položaju atmosferskih pritisaka

- Potrebno je dominantno i dugotrajno djelovanje niskog vazdušnog pritiska

- Uspostavljanje vrlo jakog Azorskog maksimuma je najkrucijalnija stvar za toplo ljeto. On je glavni dirigent ljeta koji će svoj centar oformiti nad obalama Atlantika, negdje u blizini obala Portugala i Španjolske i koji će se kasnije širiti u pravcu istoka sve preko Francuske, Italije, Austrije prema zapadnom Balkanu i djelovima istočne Evrope, uz povlačenje vrućeg saharskog vazduha

Ovo su glavna četiri uvijeta koji su u zadnjih dvadeset i pet godina uvjetovali vrlo topla i relativno stabilna ljeta Bosni i Hercegovini. Imali smo ih ratne 1992., 1998., 2000., 2003., 2007., 2011., 2012., 2013. i 2015. godine.