Hamed Hodžić, direktor Demokratske fronte nosilac je liste ove stranke u sarajevskoj općini Stari Grad. Iako je vojni penzioner koju je ostvario kao komandant 115. starogradske brigade kaže da ga boli nepravda prema borcima i njihova teška situacija, piše bh. novinska agencija Patria.
Svoj politički angažman, kaže, temeljit će na pomaganju ugroženim kategorijama stanovništva, a posebno sa područja starogradske općine.
- U fokusu je egzistencija boračke populacije, zatim penzionera i drugih socijalnih kategorija kako bih poboljšao njihov život – kaže Hodžić.
Mišljenja je da Demokratska fronta, iako mlada stranka, ima snagu za borbu protiv korupcije, osiguranju boljeg života svih građana...
Još jednom ističe da će ukoliko bude izabran u OV Stari Grad učiniti sve da se popravi status boraca.
- Boli ta nepravda prema borcima i to je moj motiv ulaska u politiku – kaže Hodžić.
Hodžić smatra da su penzioneri jedna od najvažnijih kategorija stanovništva svake lokalne zajednice.
- Iznosi penzionerskih primanja su niski i u pravilu pristižu sa kašnjenjem te je ova nepravedno zanemarena populacija u velikim materijalnim poteškoćama. Osim toga, riječ je o populaciji kojoj je zdravstvena njega naročito potrebna, a esencijalna lista lijekova je sve kraća. Potrebno je sačiniti cjelovitu analizu potreba i izdvojiti sredstva u tu namjenu na način da subvencioniranjem troškova lijekova bude obuhvaćen što veći broj penzionera, pojašnjava Hodžić.
U Starom Gradu prema posljednjem popisu stanovništva živi 36.976 stanovnika od čega je skoro 6.000 starijih od 65 godina.
- Naši penzioneri podnose najveći socijalno-ekonomski teret. Želim da konkretnim mjerama na lokalnom nivou pravednom raspodjelom sredstava pomognemo i olakšamo položaj ove populacije. Moramo našim penzionerima omogućiti dostojanstvenu starost i da žive život u tim poznim godinama kakav žele jer su to zaslužili – kaže Hodžić.
Još jedna važna karika koju treba poboljšati u općini Stari Grad je kvalitet zdravstvene i socijalne zaštite.
- Potrebno je povećati grant po osnovu zdravstvene i socijalne zaštite lica u stanju socijalne potrebe s obzirom na veliki broj korisnika javnih kuhinja te podržati i njihov rad. Također, nedopustivo je dugo čekanje na dodjelu termina na preglede, specijalističke nalaze ili opravdanih pritužbi na rad medicinskog osoblja – smatra Hodžić.
Hodžić podsjeća da je članom 8. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Službene novine FBiH“, br. 46/10) propisano da se briga za zdravlje stanovništva ostvaruje na nivou općine.
- Zakon o pravima, obavezama i odgovornosti pacijenata propisuje obavezu općina da formiraju zdravstvene savjete. Zdravstvene savjete čine zdravstveni i nezdravstveni radnici uz obezbjeđenje rodne ravnopravnosti, odgovarajuće zastupljenosti predstavnika svih dobnih skupina te pacijenata. Uloga zdravstvenih savjeta je značajna s obzirom da u okviru svoje nadležnosti mogu da predlažu mjere poboljšanja zdravstvene zaštite na području općine, da ocjenjuju rad zdravstvenih ustanova, organizuju potrebne kurseve i edukacije, prate primjenu propisa, prate povrede prava pacijenata te obavještavaju javnost – navodi Hodžić.