Vrankić sve sam odlučio:Šefica kabineta glavnog državnog revizora nezakonito prima plaću od 3.000 KM

Glavni državni revizor Dragan Vrankić odredio je šefici svog kabineta koeficijent za osnovnu plaću u iznosu od 5.51, što sa toplim obrokom iznosi oko 3.000 KM, piše Patria.

To je koeficijent i plaća koju imaju direktori državnih institucija.

Uobičajeno, šefovi kabineta ministara, kao i sekretari ministarstava imaju koeficijent od 4.5, pa njihova plaća sa toplim obrokom iznosi oko 2.300 KM. Ovakav koeficijent je za šefove kabineta utvrđen Zakonom o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine.  

Zakon o plaćama uopće ne poznaje poziciju šefa kabineta Glavnog državnog revizora.

Ukoliko bi ta pozicija postojala, mogla bi se eventualno podvesti pod ekvivalent šefa kabineta ministra, a nikako u rangu direktora državne institucije.

Zakon o platama i naknadama u insititucijama BiH je, u članu 3. utvrdio osnovni princip koji glasi: „Ista plaća za isti ili sličan posao: U skladu s ovim principom, zaposleni u inistitucijama Bosne i Hercegovine koji obavljaju iste ili slične poslove primat će istu osnovnu plaću; odnosno radna mjesta iz različitih institucija Bosne i Hercegovine na kojima se obavljaju slični poslovi svrstat će se u isti platni razred“.

Pravnici koji su za Patriju analizirali slučaj Vrankića i šefice njegovog kabineta utvrdili su da je Vrankić, kada je odobrio ovako visoku plaću šefici kabineta, grubo narušio jedan od osnovnih principa Zakona o plaćama i naknadama u insititucijama BiH.

Ranije, pozicija šefa kabineta u državnoj reviziji nije ni postojala. Ovu poziciju utvrdio je upravo Vrankić.

Ured za reviziju institucija BiH zamišljen je kao Ured koji će ukazivati na eventualne nepravilnosti u poslovanju dražavnih institucija u BiH.

Na čelo Ureda Vrankić je imenovan kao kadar HDZ-a BiH, krajem prošle godine. On je i ranije dovođen u vezu sa raznim malverzacijama i zloupotrebom službenog položaja, piše NAP. Prije nekoliko godina našao se u milionskoj aferi u slučaju dokapitalizacije Energopetrola od strane INA-MOL-a, kada su ga istražitelji počeli sumnjičiti zbog poništenja poreznog duga Energopetrolu od 22 miliona KM.