Svi predsjednici SDS-a: Gačanin po drugi put na čelu vodeće partije bosanskih Srba

Srpska demokratska stranka SDS bila je vodeća stranka bosanskih Srba tokom rata u BiH, a danas najveća opoziciona partija u ovom bh. entitetu. Članovi SDS-a danas su izabrali novog predsjednika stranke, Vukotu Govedaricu, koji je šesti po redu predsjednik ove političke partije, piše NAP.

Prva Srpska demokratska stranka osnovana je u Hrvatskoj nakon proglašenja neovisnosti Hrvatske. Uskoro je osnovana i njezina sestrinska stranka u Bosni i Hercegovini 1990. godine. Među prvim članovima SDS-a bili su Radovan Karadžić (predsjednik), Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić, kasnije svi osuđeni za genocid i ratne zločine nad nesrpskim stanovništvo tokom agresije na BiH. Osuđeni su pred Haškim sudom. Krajišnik i Plavšić su nakon odsluženja dugogodišnjih kazni danas na slobodi, Karadžić još uvijek čeka pravomoćnu presudu za 40 godina zatvora. 

U proljeće 1990. godine ta stranka već proglašava dijelove Bosne i Hercegovine srpskim autonomnim regijama. Godinu poslije poziva Srbe na bojkot referenduma o neovisnosti Bosne i Hercegovine, no ne uspjeva spriječiti samostalnost Bosne i Hercegovine.

SDS je po mišljenju mnogih historičara glavni krivac za rat, ubistva i progon u Bosni i Hercegovini, iako, aktuelno rukovodstvo ove partije danas zagovara mir i pravdu u BiH i uveliko se razlikuje od predratnog i ratnog rukovodstva SDS-a.  

Prvi predsjednik SDS-a i njen osnivač Radovan Karadžić nepravomočno je osuđen na 40 godina zatvora pred Haškim sudom zbog genocida i zločina nad nesrpskim stanovništvom u BiH tokom agresije na BiH od 1992. do 1995. godine. 

Karadžića će u julu 1996. godine na čelu stranke naslijediti Aleksa Buha, doktor filozofije i jedan od ključnih ljudi ove stranke tokom rata u BiH ali i poslije rata.  Buha je rođen u Gacku. Prije rata bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. SDS je preuzeo nakon američkih pritisaka da Karadžić napusti politiku.

Za trečeg predsjednika SDS-a izabran je Dragan Kalinić, doktor hirurgije. I Kalinić je dijete Sarajeva. 30. juna 2004. Kalinić je, sa još oko 60 funkcionera Srpske demokratske stranke razriješen svih političkih funkcija na osnovu odluke visokog predstavnika za BiH Pedija Ešdauna, uključujući i funkcije predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske i predsjednika Srpske demokratske stranke. Šest godina kasnje, 31. januara 2010. Kalinić je u cijelosti isključen iz SDS-a. Četiri godine kasnije osnovao je stranku pod nazivom Savez za demokratsku Srpsku, čiji je predsjednik.

Na čelo SDS-a nakon Kalinića došao je Dragan Čavić, danas predsjednik Demokratske partije. Čavić je među prvim visokopozicioniranim političarima bosanskih Srba koji je otvoreno počeo govoriti o zločinima Vojske RS.

Od 2006. godine SDS je vodio Milan Bosić. Njegova politika bila je dosta umjerena, ali se ipak dijelom oslanjao na politiku susjedne Srbije. Njegov stav je bio da BiH ne treba ući u NATO savez bez Srbije, jer bi to "dovelo do poremećaja vojnih efektiva i sigurnosnih snaga koje su sastavni dio Daytonskog sporazuma. Također, svog prethodnika Čavića kritizirao je zbog naklonosto prema međunarodnoj zajednici. Bosić je jedan od najvećih kritičara aktuelnog predsjednika RS-a Milorada Dodika.

Za šestog predsjednika SDS-a izabran je Vukota Govedarica. On je izabran na vanrednoj skupštini stranke 23. oktobra, nako što je dotadašnji predsjednik Bosić podnio ostavku poslije lošeg izbornog rezultata SDS-a na Lokalnim izborima u BiH 2. oktobra.

Govedarica je također poznat kao jedan od žestokih kritičara režima Milorada Dodika. Rođen 9. marta 1976. godine u Gacku, kao i drugi predsjednik SDS-a Aleksa Buha. U Foči je završio osnovnu školu, a 1994. godine Srednju mašinsku školu. Diplomirao je na Fakultetu sporta i fizičkog vaspitanja u Novom Sadu 2000. godine. Član je SDS-a od 1999. godine. Do 2006. godine je bio predsjednik Omladine SDS-a, a od 2009. godine je potpredsjednik Stranke.

Oženjen je Oliverom sa kojom ima sina Stefana i kćerku Katarinu.

Prvi put je na izborima učestvovao 2004. godine kada je bio kandidat za odbornika u Skupštini općine Gacko. Izabran je sa 226 glasova. Na Općim izborima 2006. godine dobio je mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske sa 1.720 glasova. Na Općim izborima 2010. ponovo je bio kandidat za Narodnu skupštinu RS i dobio je mandat sa 4.141 glasom.