Durakovićevo otvoreno pismo: Zaklinjem se da ćemo čuvati naše bijele nišane Potočara

Otvorenim pismom javnosti danas se obratio bivši načelnik Srebrenica Ćamil Duraković. On je na izborima održanim 2. oktobra izgubio utrku za načelničku poziciju, a novi prvi čovjek Općine je Mladen Grujičić, kandidat bloka srpskih stranaka.

Durakovićevo pismo novinska agencija Patria prenosi u cjelosti.

-Koristim ovu priliku da se zahvalim svim građanima Srebrenice, svim povratnicima, i svim prognanima, u zemlji i inostranstvu, koji su ispunili svoju građansku dužnost i koji su glasali na lokalnim izborima 2016. godine.

Želim se zahvaliti svima onima koji su vrijedno radili na mobilizaciji glasača, ali i na našoj zajedničkoj izbornoj kampanji. Zahvaljujem se svim posmatračima, članovima biračkih odbora i članovima izborne komisije koji su se nastojali izboriti sa izbornim prevarama, političkim pritiscima, te koji su nosili odgovornost provođenja izbornog procesa u Srebrenici.

Lično sam spreman pružiti maksimalnu podršku svima kako bi sačuvali mir i kako bi dali šansu Bošnjacima i Srbima za nastavak života u našem gradu u godinama pred nama. Ja ću činiti sve da okupljamo investitore, da pronalazimo prijatelje u svijetu, te da širimo istinu o genocidu i zločinima nad Bošnjacima Srebrenice, ali i da im pričamo priču o našem povratku i opstanku na ovim prostorima. 

Znamo da smo pokradeni u Srebrenici, jer su svi vidjeli autobuse iz Srbije u kojima su opet došli oni neki drugi da donose odluke o onima koji žive tu. Znam da su se mjesecima unaprijed pripremali glasovi putem pošte koji su došli iz Srbije. Mi smo se žalili, mnoge naše zahtjeve su odbili, izjave posmatrača zanemarili. Sada čekamo i Ustavni sud da se i on očituje na našu apelaciju.  

Iskoristili smo sve zakonske mogućnosti da pokušamo osporiti nelegitimne izborne rezultate. Čak i izlaznost Bošnjaka iz 2012. u Srebrenici ne bi bila dovoljna da se pobijedi srpski kandidat Koalicije Zajedno za Srebrenicu.

Učinili smo što smo mogli, udvostručili smo izlaznost glasača putem pošte, povećali broj onih koji su glasali kao raseljena lica. Na redovnim mjestima smo imali manje glasova, nakon godina poništavanja prebivališta, suđenja i izmjena Zakona o prebivalištu, ali i nakon godina ucjena i promjena statusnih prava u Federaciji, zbog koji su mnogi povratnici izvadili lične u Tuzli ili Sarajevu, zbog zdravstva, socijalne ili boračko-invalidske zaštite. Razumijem ih, neke stvari su jednostavno iznad politike.

Ne krivim nikoga od mojih Srebrenčana, koji su preživjeli genocid, ne krivim nikoga ko nije mogao izaći na izbore, jer je bio daleko, jer nije stigao izvaditi dokumenta, jer mu glasački listići nisu stigli, jer su mu ličnu kartu poništili. Za ovu zemlju smo dali mnogo, dali smo svoju braću, sinove, djecu, borili smo se, vratili smo se, bili smo hrabri i ustrajni, spremniji da opstanemo nego mnogi širom zemlje, koji su svoje kuće prodali, imanja zapustili i svoja sela i gradove zaboravili. 

Krivim neke druge. Ne samo naše dušmane i one koji i danas slijede politiku koja je u smrt poslala preko 8000 Bošnjaka u julu 1995. godine. Ne samo međunarodnu zajednicu koja je u tišini posmatrala i rat, i genocid, i sve ono što se događa našoj napaćenoj zemlji od Dejtona do danas. Ne samo one koji su iznevjerili povjerenje naroda, koji su godinama živjeli od Srebrenice, a nisu živjeli u Srebrenici.

Krivim nas koji smo nastojali da uradimo sve, koji smo predvodili ovu borbu, koji smo u nju krenuli tiho se plašeći da će jednog dana ovakav ishod izbora doći, što nismo uradili još, jer smo jedini mi oni koji nisu odustali od naše Srebrenice. Stojim pred svojim narodom i tražim halal što nisam uradio još jedan korak, što nisam vratio još jednog našeg čovjeka, što nisam još jednom pozvao da izađemo na izbore 2. oktobra, što sam pružio hiljadu puta ruku moleći za pomoć za Srebrenicu, a nisam je pružio barem još jednom.

Zaklinjem se da ćemo čuvati naše bijele nišane Potočara, zaklinjem se da ćemo čuvati naše povratnike po selima istočne Bosne, zaklinjem se da ću sa svojim narodom biti, dok mog naroda ovdje bude. 

„Sile koje nasrću na Bosnu umorit će se, mi se nećemo umoriti.“

Ćamil Duraković

08.11.2016