Transparency International u BiH predstavio je rezultate Globalnog barometra korupcije za 2016. godinu, istraživanja koje je proveo Transparency International, a koje ispituje percepciju građana o stanju korupcije širom svijeta.
Od ukupno 42 države/teritorije Evrope i Centralne Azije koje su obuhvaćene regionalnim izvještajem, BiH se nalazi među zemljama koje imaju najozbiljnije probleme s korupcijom. BiH je uz Jermeniju, Kazahstan, Litvaniju, Moldaviju, Rusiju i Ukrajinu dobila negativne ocjene po svim kategorijama. U ovim zemljama veliki broj građana doživljava poslanike u parlamentu kao korumpirane, prisutne su visoke stope podmićivanja i nepovoljno društveno okruženje za lični angažman u borbi protiv korupcije.
Čak 82% građana BiH negativno ocjenjuje rad vlasti u borbi protiv korupcije, što BiH svrstava među četiri najgore ocijenjene države u ovoj kategoriji, zajedno sa Ukrajinom, Moldavijom i Španijom.
Prema ovom istraživanju, 27% građana BiH je bilo u situaciji u posljednjih godinu dana dati mito nekom od javnih službenika, a najčešće je u pitanju mito saobraćajnoj policiji i medicinskom osoblju.
Kao najkorumpiranije javne službenike, građani BiH vide vladine dužnosnike (56%), koje odmah prate članovi parlamenata (54%) i predsjednici/premijeri (53%). Najmanje korumpiranim smatraju se religijske vođe. BiH je u vrhu zemalja Evrope i Centralne Azije po nivou percepcije umiješanosti njenih političkih predstavnika u korupciju.
- Vlasti ne čine dovoljno da suzbiju korupciju, jer pojedinci na vrhu od nje imaju koristi. Samim tim što su su na vrhu piramide moći, korumpirane elite i oligarhe je teško svrgnuti. Ali svjedoci smo da se to može učiniti kada ljudi zajednički istupe i traže više odgovornosti od svojih vođa i kada postoji nezavisno pravosuđe koje će ih natjerati da odgovaraju - izjavio je povodom promocije ovog istraživanja Hoze Ugaz, predsjedavajući međunarodnog Odbora direktora Transparency International.
Međutim, visoke stope podmićivanja, društvena stigma protiv prijavljivanja, kao i nedostatak političkih i građanskih prava doprinose bezvoljnosti i nesklonosti građana da se lično uključe u aktivnosti borbe protiv korupcije. Tako velika većina smatra da građani ne mogu doprinijeti borbi protiv korupcije, a više od polovine građana BiH (55%) smatra da nije društveno prihvatljvo prijaviti korupciju. Kao glavne razloge za neprijavljivanje korupcije, građani vide strah od posljedica (33%) i stav da njihova prijava neće dovesti do promjene (20%).
Zbog toga kao glavne preporuke, Transparency International ističe jačanje nezavisnosti pravosuđa i otklanjanje uticaja izvršne vlasti na pravosuđe, te usvajanje sveobuhvatnog i primjenjivog zakonskog okvira za zaštitu prijavitelja korupcije.