Pred Sudom BiH danas je nastavljeno suđenje Fahrudinu Radončiću, Bakiru Dautbašiću, Bilseni Šahman i Zijadu Hadžijahiću pod optužbom za udruživanje zbog počinjenja krivičnog djela, ometanje rada pravosuđa i trgovinu utjecajem, piše Patria.
Zbog lošeg zdravstvenog stanja Radončićeva odbrana je tražila odgađanje ovog ročišta, ali Sud je odbio taj prijedlog uz mogućnost da današnje ročište traje kraće, pa je danas samo svjedočio Emir Sokočević, službenik SIPA-e koji je analizirao i sačinio šemu telefonskih poziva i razgovora između Bakira Dautbašića, Bilsene Šahman, Fahrudina Radončića, Sabahudina Žuje i Azre Sarić.
- Sud BiH nije prihvatio prijedlog odbrane da se današnje ročište odgodi zbog lošeg zdravlja gospodina Radončića, premda je Sud u svom aktu naznačio da će ovisno o okolnostima dopustiti da danas rasprava traje kraće. Ne mogu javno govoriti o pojedinostima njegovog zdravlja, to je zaštićeni podatak – kazao je novinarima advokat Asim Crnalić.
Sokočević je analizirao SMS poruke i pozive od 14. decembra 2015. do 17. decembra 2015. godine. Ustanovljeno je da je Azra Sarić komunicirala sa Dautbašićem, Šahman i Žujom, dok je Dautbašić ostvarivao kontakte sa Šahman, Sarić i Radončićem.
Odbrana je uložila prigovore na ove materijalne dokaze, a tvrde da naredba Tužilaštva nije sačinjena u skladu sa zakonom.
- Analizu dokaza ne može raditi stručna osoba u SIPA-i, tu analizu provodi Sud. Prema tome, to što je uradilo Tužilaštvo prelazi ovlasti Tužilaštva. Ovdje se još vidi i da je Tužilaštvo davalo usmene naredbe ovom svjedoku, pa se postavlja pitanje do koje mjere Tužilaštvo uopće ide, jer ovo je preozbiljna stvar da bi se rješavala usmenim naredbama – kaže Crnalić, advokat Radončića.
Postupajući tužilac Božo Mihajlović istakao je da će o sadržajima poruka i poziva ostvarenih između optuženih govoriti u završnoj riječi, iako je i danas prije iščitavanje nekih poruka obrazlagao šta njima dokazuje.
- Osnovna je zamjerka što Tužilaštvo preslobodno tumači sadržaj poruka i nema nikakav dokaz na temelju kojeg bi se moglo osloniti na takve zaključke. Riječi koje su izgovorene mogu imati različit smisao, ovisno o tome šta neko misli da je rečeno. U principu bi ih trebalo gramatički dakle objektivno tumačiti.
Ono što inače znači u ljudskoj komunikaciji. Ovdje Tužilaštvo na posredan način pokušava davati smisao riječima koje one nemaju i zapravo se u osnovi optužba temelji upravo na takvom postupku Tužilaštva. Da Tužilaštvo povezuje ono što je izrečeno sa onim što oni slute da znači ono što je izrečeno. To ne može imati značenje dokaza u krivičnom postupku ovakve vrste – napomenuo je Crnalić.
Svjedok Sokočević više puta je istakao da na naredbi Tužilaštva nema niti jednog broja telefona, a da je naknadno, kakva je i inače praksa, u usmenoj konsultaciji s postupajućim tužiocem dogovarao detalje.
- Tužilaštvo je naknadno i to usmenom naredbom i nekakvom službenom zabilješkom proširilo broj telefona uključujući i telefon Radončića. To je jedna improvizacija koja se u sudskom postupku ne može tolerirati. Ovdje nije toliko bitno ko je naredbu potpisao, jer ta naredba nema potrebne sastojke, jer bi trebalo naznačiti o kojim se telefonima radi, a ne ostaviti na volju službenicima SIPA-e ili u krajnjoj liniji i tužitelju da on usmeno dopunjuje tu naredbu – mišljenja je Crnalić.
Nastavak suđenja u ovom slučaju zakazan je za 7. decembar.