Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH u intervjuu sedmice emisije 'Tačka na 7' ukazao je na to da je indikativno postojanje mogućnosti da i treći glavni tužilac Tužilaštva BIH ne dočeka kraj mandata.
Mislim da sadašnji zakonski propisi obezbjeđuju činjenicu da ljude u pravosuđu selektuje struka. Prema zakonu sudije i tužioce biraju isključivo članovi VSTV-a, koje opet ne bira politika, a što osigurava punu institucionalu nezavisnost izbora pravosudnih nosioca
- Kod nas je jako teško ući u pravosuđe, jer za tužioca morate polagati testove i ne postoji čak ni teoretska mogućnost plagiranja – istakao je Tegeltija.
Predsjednik VSTV-a dodao je da ovaj dio koji se odnosi na napredovanje u službi ima nekih još svojih slabosti, koje se prije svega odose na ocjenjivanje, jer za napredovanje u službi 80 posto utiču rezultati rada, a oni se rade na osnovu ocjena rada tužilaca i sudija.
S tim ocjenjivanjem još nismo potpuno zadovoljni, ali generalno institucionalne pretpostavke nezavisnosti izbora sudija i tužioca je lišen svakog političkog uticaja.
- Ne može niko ući u pravosuđe bez potrebnog iskustva. Zakon o VSTV-u je predvidio koliko iskustva nakon položenog pravosudog ispita kandidat mora imati i koje poslove treba da obavlja – kazao je Tegeltija.
On je na insistiranje voditeljice da pojasni kako se postaje tužilac Tužilaštva BiH bez ijedne presude ili podignute optužnice kazao da se rade testovi i da bi sve drugo bila diskriminacija.
On je istakao da su svi podložni ocjenjivanju izuzev sudija i tužilaca Suda BiH i Tužilaštva BiH, a što je okarakterisao kao manjkavosti zakona.
- Zakon nije predvidio da se ti tužioci i sudije ocjenjuju i to je ono na čemu mi insistiramo. Čuo sam tužioce koji nisu podigli niti jednu optužnicu i to je neprihvatljiva situacija – istakao je Tegeltija, dodavši da nemaju adekvatne mehanizme da reaguju u tim slučajevima i da ga samo na osnovu toga razriješe.
Postoje li sankcije za takve slučajeve?
- Da bi vi danas razriješili tužioca on mora da napravi disciplinski prekršaj. Mi nemamo alate u kojima bismo bili korektivni mehanizam. To znači da predsjedniku suda ili tužiocu koji ne ispunjava svoju dužnost na odgovarajući način i mi ocijenimo da je npr. za tri godine mogao biti uspješniji to opet nije dovoljno da ga razriješimo. Mi moramo čekati kraj mandata, pa da eventualno u novom izboru ga ne izaberemo – istakao je Tegeltija.
On je kazao dalje da kada je riječ o slučaju Gorana Salihovića da je tu u toku disciplinski postupak.
- Ni kod njega nije u pitanju uspješnost ili neuspješost kao mjera. U toku je disciplinski postupak i sve što bih rekao bilo bi prejudiciranje epiloga tog postupka. Trenutno mogu da kažem da je Salihović privremeno udaljen s dužnosti, imenovan je v.d. glavnog tužioca Tužilaštva BiH koji u njegovom odsustvu obavlja dužnost glavnog tužioca – kaže Tegeltija.
Indikativno je da netragom nestanu glavni tužioci.
.- Da li će Salihović završiti kao njegova dva prethodnika ja ne znam. No, slažem se da je indikativno da niti jedan glavni tužilac BiH nije došao do kraja mandata na funkciji. To jeste problem. Ne bih rekao da je to skandalozno, ali zabrinjavajuće je i znak da nešto u sistemu ne valja. Mislim da imamo problem kod očekivanja, opterećenja nadležnostima tog Tužilaštva i jedan visok stepen izazova koji nosi funkcija glavnog tužioca – istakao je Tegeltija, priznavši da očito još nismo našli čovjeka koji bi mogao da izdrži pritisak koji nosi ova funkcija.
Tegeltija nije želio komentirati izjave Drgana Mektića, ministra sigurnosti BiH koji je kazao da neke istrage u Tužilaštvu vode do velikih bh. imena u politici.
- Ono što mogu ja da kažem jeste da nama u istragama nije bitno ko obavlja kakvu funkciju – istakao je Tegeltija.
Na pitanje da li je u „slučaju Orašje“ izvršen pritisak iz Hrvatske ali i nekih političara u BiH i da li je to miješanje u rad pravosuđa Tegeltija kaže:
Ja bih rekao da je to dokaz otvorenog pritiska na rad pravosuđa i mi smo to jasno rekli, a miješanja ne može biti, jer mi to nećemo dozvoliti – kazao je Tegeltija.
Također, Tegeltija je kazao da u BiH imamo različitu percepciju prema ljudima koji budu izabrani za tužioca npr., jer se u startu pristupa njemu čiji je, jer da nije ničiji ne bi ni bio izabran.
- Čovjek kreće od minusa i on sve vrijeme mora da dokazuje da nije loš – ističe Tegeltija.
Na pitanje ima li predsjednik RS-a pravo birati mjesto saslušanja i odbiti doći u Državno tužilaštvo Tegeltija ističe:
- Niko nema pravo da bira mjesto saslušanja i određuje pravila postupka, izuzev onoga ko vodi postupak – precizirao je Tegeltija.
On je odbacio tvrdnje pojedinih političara da je pravosuđe najkorumpiranije u društvu. Također, on je kazao da na njega konkretno nikada niko nije vršio pritisak ni od Hrvata ni Srba ni Bošnjaka a u vezi s izborom tužioca i sudija.
- Pritisaka političkih će uvijek biti tipa priče o selektivnosti. Međutim, mi imamo trenutno institucionalni okvir za punu nezavisnost. Koliko će pojedinci dozvoliti sami sebi ili koristiti taj okvir, zavisi od njih –kaže Tegeltija dodajući da sistem čine ljude.
Tegeltija je istakao da ne postoji nacionalni ključ za izbor predsjednika Suda BiH.
- Te pozicije nisu raspoređene po nacionalnom ključu. Ne postoji šablon koji kaže ko mora biti na toj funkciji. Vodimo računa o srazmjernosti, ali ne znamo ko će biti predsjednik Suda – kazao je Tegeltija precizirajući da u odabiru gledaju biografije, ali ne ispituju da li je neko nekada u kafani napravio eksces.
Zakon to treba da predvidi, ali sada nije tako – kazao je Tegeltija.
Za kraj voditeljica je upitala da li je prema njegovom mišljenju sporno ili nepotizam što jedan tužilac pretenduje na mjesto glavnog tužioca, a ima brata ministra unutrašnjih poslova i bliskog rođaka premijera države.
- Ja mislim da nije problem. Međutim, ukoliko bi te činjenice uticale na njegov rad bio bi to veliki problem. Ukoliko bi to srodstvo uticalo na rad onda bi to bio zbiljan disciplinski postupak, a čak i pokretanje postupka za razrješenje – dodao je Tegeltija.
Kompletno gostovanje možete pogledati na ovom linku