Piše: Tamir Waser, politički savjetnik u Misiji SAD-a pri NATO-u i bivši šef političkog odjela Ambasade SAD-a u Sarajevu
Sedam dana prije isticanje roka - 30. novembra, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo je Pregled odbrane koji daje smjernice za budući broj vojnika i strukturu Oružanih snaga BiH (OS BiH) i definiše plan za modernizaciju OS BiH.
Ove sedmice, ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO saveza obećali su pomoć Saveza u provedbi ovih reformi. Ovo možda zvuči kao diplomatski rječnik koji ne znači ništa, ali ova dva koraka predstavljaju stvarni napredak na putu Bosne i Hercegovine ka NATO savezu.
Pregled odbrane je bila tema tokom nekih od mojih prvih sastanaka kada sam došao u Ambasadu u Sarajevu 2011. godine. Tokom pet godina nakon toga, sva pitanja koja prečesto otežavaju provedbu reformi u BiH – suprotstavljene agende, unutarnja neslaganja, tromost birokratije – usporavala su napredak po ovom pitanju. Na kraju su, ipak, članovi Predsjedništva i rukovodstvo Ministarstva odbrane postigli kompromis – vjerovatno niko nije dobio sve što je želio, ali su zajedno došli do konsenzusa koji je dobar za BiH u određivanju realnih smjernica za budućnost kada je riječ o veličini i strukturi Oružanih snaga.
Za vrijeme mog boravka u BiH i u godinama nakon toga, također sam čuo da je put BiH ka NATO savezu “blokiran” zbog talinskog uslova o knjiženju vojne imovine. Taj argument, međutim, zanemaruje činjenicu da je 2010. u Talinu Bosna i Hercegovina primljena u Akcioni plan za članstvo i prepoznata kao zemlja koja zvanično nastoji da postane članica NATO saveza. Ono što BiH nije u mogućnosti sada uraditi je dostaviti svoj Godišnji nacionalni plan (ANP). Šta je ANP? To je plan kojim se zemlja obavezuje na provedbu niza reformi vezanih za NATO koje osiguravaju da zemlja zadovoljava standarde NATO saveza u svojim odbrambenim i sigurnosnim strukturama i da je privržena vrijednostima saveza.
Nakon što je završen Pregled odbrane uz značajne konsultacije sa Štabom NATO saveza u Sarajevu i nakon što su se ministri vanjskih poslova složili da pruže podršku njegovoj provedbi, BiH će moći raditi na odbrambenim i sigurnosnim reformama radi ispunjenja NATO standarda koje bi provodila u sklopu Godišnjeg nacionalnog plana. Drugim riječima, put nije blokiran i sada će se fokus preusmjeriti na to da se sadržaj Pregleda odbrane pretvori u konkretne, neophodne reforme – a NATO će u tome pomoći.
Pored toga, NATO razmatra načine da se BiH dodatno politički angažuje da bi se reafirmisala činjenica da je na državnom nivou postignut konsenzus o budućnosti OS BiH i da se poduzimaju ozbiljne aktivnosti kako bi se riješila otvorena pitanja unutar OS BiH.
Ovo je u skladu sa kontinuiranim angažmanom NATO saveza u regionu, uključujući istorijski i srdačan sastanak srbijanskog premijera Vučića sa Sjeverno-atlantskim vijećem prošlog mjeseca, prošlogodišnju pozivnicu Crnoj Gori da se priključi NATO savezu, kao i našu kontinuiranu ulogu na Kosovu.
Prije više od 20 godina NATO je preuzeo obavezu prema stanovnicima Zapadnog Balkana – da pomogne da se održi mir, da podrži reforme, da ostane otvoren za nove članice iz regiona – u skladu sa deklarisanim prioritetima tih zemalja. Kao što je ove sedmice, govoreći o Zapadnom Balkanu, generalni sekretar NATO-a Stoltenberg istakao „moramo raditi više da podržimo reforme i stabilnost, kroz više političkog dijaloga i praktične saradnje, i uz još bližu saradnju sa Evropskom unijom, jer stabilnost na Zapadnom Balkanu donosi više stabilnosti Evropi.“Ovosedmična odluka da će NATO pomoći BiH da provede Pregled odbrane u skladu je sa tim opredjeljenjem; BiH je napravila važan korak i NATO je odgovorio konkretnom podrškom.
Lično se nadam da će ovakvih koraka biti i u budućnosti.