Mišljenje struke:Suština je ko će uzeti više para, a ne da se obezbijedi održivo gospodarenje šumama

Predsjednik Udruženja inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine Ahmet Lojo i profesor na Šumarskom fakultetu u Sarajevu govoreći o Nacrtu zakona o šumama FBiH kazao je da postoje brojne zamjerke te da neka rješenja moraju biti promijenjena. Eksperti Šumarskog fakulteta nisu konsultovani prilikom izrade nacrta. Lojo smatra da ovu Vladu i politiku ne zanima na pravi način urediti oblast šumarstva.

FBiH je godinama bez zakonskog rješenja u šumarstvu, a ukoliko i bude usvojen ovaj zakon neće se moći realizirati bez podzakonskih akata i pravilnika.

Kao jedan od loših primjera iz Nacrta zakona Lojo je naveo da korisnik šuma (preduzeća šumarstva) treba da nadoknadi vlasniku šuma odnosno FBiH odnosno kantonu (to još nije regulisano) vrijednost ukradenog drveta nelegalnim sječama bez obzira ko ga vrši.

Profesor Lojo kazao je da je BiH jedina zemlja u Evropi sigurno, a i šire, gdje postoji šumarstvo kao razvijena privredna grana koja nema Zakon o šumama.

- To nije smjelo da se desi. Suština donošenja zakona nažalost svela se koliko će ko uzeti para od šume, odnosno od šumarstva, a ne da li će zakon obezbijediti održivo gospodarenje šumama. To je stavljeno u drugi plan. Fond koji je predviđen za finansiranje i unapređenje stanja šuma je nedovoljan i manji kao što je bio nekada, a obaveze preduzeća šumarstva su strahovito povećane u finansijskom pogledu.

Povećan je i dio sredstava koji korisnici šuma trebaju da uplaćuju općinama, kantonu, FBiH. Taj finansijski okvir neće stvoriti sredstva za unapređenje stanja šuma.

- Svrha zakona jeste ostvarenje trajnog gospodarenja i upravljanja šumama. To se mora obezbijediti – kaže Lojo.

Kao jedna od manjkavosti nacrta je što se nigdje ne spominje monitoring o zdravstvenom stanju šuma koji je uspostavljen u svim zemljama.

Govoreći o drvnoj industriji i domaćim proizvođačima namještaja Lojo smatra da se ona može unaprijediti stimulativnim državnim mjerama.

- Drvna industrija kod nas je u privatnim rukama, to je sad borba za sirovinu, borba za tržište to je jedna zdrava konkurencija. Država mora obezbijediti poticajne mehanizme da se naša drvna industrija razvije.

Lojo smatra da bi prioritet snabdijevanja trebala imati preduzeća sa većim stepenom finalizacije, zaposlenim većim brojem radnika, izmirenim poreskim obavezama prema državi.

Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva navode da odluku o formiranju šumskogospodarskih područja i reviziji njihovih granica donosi Vlada FBiH na prijedlog Ministarstva koji se zasniva na stručnom elaboratu i mišljenju kantonalnog ministarstva nadležnog za poslove šumarstva.

Ekspert za državnu imovinu Muharem Cero ranije je upozorio da je itekako važno da šume i zemljište ostanu u vlasništvu države Bosne i Hercegovine, a da niži nivoi vlasti imaju samo pravo korištenja te imovine.